Budući da voli toplu klimu, puno sunca i dobro pripremljeno tlo, odlično uspijeva u mediteranskim krajevima, a uz pažljiv pristup uzgaja se i u kontinentalnom području.
Uzgoj nara (šipka) vežemo za područje Dalmacije, gdje su ljeta vruća i suha, a zime blage i bez mraza. Grmolika je ovo biljka koja doseže visinu do 3 metra. U proljeće se nakon pojave listova otvaraju crveni cvjetovi iz kojih se stvaraju plodovi koji u kolovozu počinju crvenjeti, a do kraja studenog su potpuno zreli i spremni za berbu.
Plod je velik, okruglast i u sebi sadrži brojne crvenkaste sjemenke oblika zrna kukuruza koje su skupljene u gromade i međusobno ograđene bijelom kožicom.
Uzgaja se na vlastitom korijenu tako da tijekom proizvodnje sadnica nema cijepljenja. Sadnica šipka se sadi u svježe iskopanu jamu, u dobro pripremljeno tlo (do dubine 0,7 m). Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje, te 20 kg stajskog gnoja i 0,5 kg NPK 7:20:30, u sloju iznad korijenja. Sva dodana gnojiva prekriju se zemljom, te se voćka dobro zalije vodom.
Samooplodna je biljka pa je dovoljno posaditi samo jednu sadnicu, ali ako želite imati veći urod posadite ih više. U prodaji je nekoliko sorata, a najpoznatije su Sladun, Konjski zub, Zamorski, Slatki barski i Glavaš.
Kako bi sadnja šipka na kontinentu bila uspješna, bitan je odabir mjesta na kojem će biti posađen. Jedini ograničavajući faktor uzgoja su niske temperature koje u kontinentalnom dijelu Hrvatske nekada idu u debeli minus. Temperature od -11°C pa do -15°C su jako štetne za ovo voće, dok -20°C dovodi do smrzavanja biljke.
Ako se odlučite za sadnju šipka, preporuča ga se posaditi uz zid na južnoj strani koji služi kao zaštita od sjevernog vjetra. U prvim godinama uzgoja obavezno treba zaštiti stabla prekrivačem za biljke (agril folija, jutene vreće i sl.), a donji dio debla može se okružiti debelim slojem slame i(li) borovim granama.
Ovo je hranjivo voće bogato vitaminima B i C te je oduvijek cijenjen kao simbol zdravlja, plodnosti i vječnog života. Iznimno se cijeni njegov sok, ulje i sjemenke.
Za sok nara dokazano je da ima veće antioksidansno djelovanje čak i od crnog vina i zelenog čaja. Uzimanjem jedne čaše soka nara dnevno smanjuje se rizik od kardiovaskularnih bolesti i kancerogenih oboljenja.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica