Važnost pravilne primjene hemijskog proreda plodova jabuke

Hemijski prored plodova je od početnih eksperimenata sa skromnim brojem preparata, postao redovna pomotehnička mjera u velikom broju zasada jabuke, sa čitavom paletom sredstava različitog mehanizma dejstva. Redovna primjena mjera hemijskog proreda omogućava standard 3K (količina, kvalitet, kontinuitet), smatra Zoran Janković, stručnjak za voćarstvo.

Poseban značaj ova mjera može imati u zasadima u kojima su pomiješana stabala velikog rodnog potencijala i ona normalne ili slabije opterećenosti rodom. Tretiranjem se doprinosi prorjeđivanju onih koji su opterećeni rodom dok na ostala stabla neće imati značajan uticaj, čime se doprinosi ujednačavanju voćnjaka i eliminisanju djelimične alternativnosti u rađanju.

Prorjeđivanje: Jabuka se nalazi u fazi za prorjeđivanje amidom

Pored poboljšanja kvaliteta plodova u smislu veličine i obojenosti, smanjena su i njihova oštećenja od strane jabukinog smotavca u odnosu na netretirana stabla, gdje se plodovi nalaze u grozdovima.

Hormonski i nehormonski preparati

Postoji veliki broj hemijskih sredstava, koja su registrovana za prored. Preparate možemo podijeliti u grupe hormonskih i nehormonskih. Svaki od njih ima specifičan način djelovanja, a samim tim je i tehnologija primjene različita. Veličina ploda, koncentracija i doza sredstva, sorta i starost voćaka, kao i meteorološke prilike utiču na određivanje optimalnog vremena tretmana i sredstva koje primjenjujemo, navodi stručnjak.

Iako su mehanizmi djelovanja različiti, princip je isti i zasniva se na osobini biljke da odbacuje višak plodova. Kada voćka doživi stres pojačava se odbacivanje plodova, tako da prored predstavlja kontrolisano izazivanje stresa u cilju postizanja željenog rezultata.

Neuspjeh - posljedica nepreciznog rada

Na prvi pogled izvođenje hemijskog prorjeđivanja na velikoj površini povezana je s velikim rizikom. Međutim, problem nije objektivne, već subjektivne prirode. Svi neuspjesi u tretiranju posljedica su nepreciznog rada i površnog načina određivanja momenta tretiranja. Kako bi došlo do željenih rezultata potrebno je da se poštuju određena pravila i procedure u postupanju.

Valja li voće saditi u prestupnoj godini?

Definisanje cilja je na prvom mjestu. Šta želimo postići proredom? Iako krupnoća ploda zavisi od brojnih činilaca, ovom mjerom se na to može uticati u velikom obimu, naglašava Janković.

Poznavanje karakteristika zasada kao što su sortiment, starost, bujnost pomaže donošenju pravilnih odluka. Ne reaguju sve sorte isto na sve preparate. Postoje one koje se lako prorjeđuju (idared, granny smith...), gdje se koriste niže koncentracije ili se tretman vrši pri većem prečniku ploda, kao i sorte (na primjer zlatni delišes) koje se teže prorjeđuju, pa se koncentracija preparata podiže ili se kombinuju sredstva u jednom ili više tretmana.

Presudna dva dana nakon tretiranja 

Praćenje i poznavanje meteoroloških prilika je izuzetno značajno za određivanja momenta tretiranja. Stabilni vremenski uslovi prije, u toku, a naročito, poslije obavljenog tretmana moraju biti stabilni. Presudna su dva dana nakon obavljenog tretiranja. Nagla promjena vremenskih prilika (temperatura i vlažnost zraka, oblačnost i padavine) mogu dovesti do negativnih efekata.

Može doći do situacije da se plodovi ne prorjede dovoljno ili da bude prorjeđeno više od željenog. Zbog činjenice da na vrijeme ne možemo uticati, potrebno je prilagoditi mu se.

Praćenje fenologije početi pravovremeno, na reprezentativnom uzorku i vršiti ga redovno. Redovnim mjerenjem plodova može se utvrditi dinamika porasta, na osnovu koje možemo ranije isplanirati trenutak tretmana pojedinih dijelova zasada.

Pripreme za prored

Za tretman koristiti što čistiju vodu, temperature što bliže temperaturi zraka. Atomizeri i prskalice koji se koriste moraju biti ispravni i pravilno baždareni, a doziranje precizno. Poželjno je između dva tretmana atomizer oprati čistom vodom, a tek onda puniti rastvorom.

Cijeli postupak, počevši od registrovanja fenoloških podataka, praćenja vremenskih prilika, upotrebljenih preparata i njihovih koncentracija i doza, sve do efekta prorjeđivanja, potrebno je evidentirati i analizirati u cilju sagledavanja rezultata tretmana i uočavanja eventualnih propusta, a radi njihovog eliminisanja u narednim godinama.

Zašto, kako i kada prorjeđivati plodove voćaka?

Podsjetimo, postoje i mehanički uređaji koji poput rotirajućih četki prolaze kroz krošnju i otkidaju plodove. To je kod većih voćnjaka mnogo isplativije jer bi se smanjila potreba za radnom snagom. Naravno, mehaničko i hemijsko prorjeđivanje je kod malih zasada i voćaka u dvorištu preskupo. Zbog toga se primjenjuje ručno, a to je zapravo i najbolji način jer se tako mogu ukloniti svi neodgovarajući ili zakržljali plodovi, oni nepravilnog rasta ili oštećeni usljed napada bolesti i štetočina, a ostavljaju se samo zdravi i veći.