Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Domaći sokovi
  • 23.12.2021. 10:50
  • Zeničko-dobojski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Visoko

Vi berete, mi cijedimo: "Voćar piramida" ima uspješan poslovni potez u preradi voća

Već odavno iz ove proizvodnje izlaze mnogi domaći poljoprivrednici i prepuštaju već osvojeno domaće tržište stranim uvoznicima. Međutim oni koji i dalje imaju i gaje nadu za bolje sutra, iznalaze rješenja i pokušavaju svoje biznise održati rentabilnim.

Foto: Adi Pašalić/FB Voćar piramida
  • 1.906
  • 496
  • 0

Proizvođači jabučastog i koštičavog voća, pretežno jabuke, kruške i šljive u BiH kao najzastupljenih voćnih kultura muku muče već nekoliko godina. Prvi problem su nepovoljne i nepredvidive vremenske prilike, a onda kada nešto i "uspije", treba to prodati. Već odavno iz ove proizvodnje izlaze mnogi domaći poljoprivrednici i prepuštaju već osvojeno domaće tržište stranim uvoznicima.

Međutim oni koji i dalje imaju i gaje nadu za bolje sutra, iznalaze rješenja i pokušavaju svoje biznise održati rentabilnim. Da se u tome može uspjeti svojim primjerom, punim entuzijazma i želje ne samo da firma bilježi uspjehe već i šira zajednica, uključujući i više od 200 kooperanatam pokazuje Suljo Selimović vlasnik kompanije "Voćar piramida" iz Visokog čiji domaći prirodni sokovi, suhe šljive i razno bilje uspijevaju na domaćem i mnogim stranim tržištima.

Od naftnih platformi do voćnjaka

Nakon što je obišao bukvalno planetu Zemlju uzduž i poprijeko radeći tada u najprofitabilnijem naftnom tržištu i naftnim platformama od Skandinavije, Afrike, Amerike i Azije, želja za rodnim krajem i okretanjem nove životne stranice, Sulju Selimovića je odvela u totalno "druge vode". Radio je sa crnim zlatom, naftom i prešao na, kako ga danas zovu, crveno zlato maline.

Prije više od 14 godina podigao je višegodišnje zasade voća sa željom da razvije posao u proizvodnji zdravih domaćih sokova iskorištavajući najveći resurs koji ovaj kutak planete Zemlje ima, čisto nezagađeno zemljište. Nakon ne tako jednostavnog, više reći mukotrpnog rada, truda i odricanja "Voćar piramida" danas uzgaja više od 14 hiljada stabala voća na površini od 12 ha, a najzastupljenije su kulture: jabuka, kruška, šljiva, trešnja, borovnica i malina.

Uzgaja više od 14 hiljada stabala (Foto: FB/Voćar-piramida)

Pored vlastitih voćnjaka firma nudi i kooperantski sistem poslovanja i otkupljuje voće od proizvođača.

Ova godina je bila u znaku maline. Bukvalno se tražio kooperant više, obzirom da je postigla nevjerovatnu otkupnu cijenu od oko 8.00 KM/kg. Malina je izvozno orijentirano voće i gotovo se svaki kilogram izveze na strana tržišta. Problem nastaje kod kultura kao što su jabuka, kruška i šljiva koje nisu konkurentne na stranom tržištu, domaće je preplavljeno, a ne postoje dovoljni kapaciteti za preradu.  

"Ako pogledamo tri vodeće naše voćne kulture, jabuku, malinu i šljivu, najmanje je 40 posto druge klase u proizvodnji. Za te ogromne količine nemamo adekvatnu preradu, i onda proizvođači zbog nekonkurentnosti gube motiv i odustaju od ovog posla", priča Selimović dodavši da su mnogi pokušali sa preradom. "Međutim, domaće tržište nema respekta, vjerovatno zbog većih marketa, shoping centara preplavljenim raznim stranim proizvodima ili zbog manjeg izbora namjenskih radnji zdrave hrane", zaključuje. 

Uslužno cijeđenje soka

Šta znači napraviti dobar poslovni potez, pokazao je Suljo ove sezone uvrstivši u svoju ponudu uslužno cijeđenje soka. Ko je ima vlastito voće, mogao je donijeti i predati u njegove proizvodne pogone i koji dan poslije doći po vlastiti domaći cijeđeni sok upakovan u odgovarajuću ambalažu.

"Proces traje nešto duže nego što su ljudi navikli, sve zavisi u kakvom stanju i u kojoj fazi stiže voće, a to je najčešće jabuka. Ako je tek ubrana i još zelena, prije prerade mora da odstoji minimalno 7 do 10 dana. Ovisno o stanju dodajemo sirće ili sodu bikarbonu kako bismo eliminisali bakterije sa površine kore", otkriva nam ovaj poduzetnik.

Voće se prvo pere (Foto: A.Pašalić)

Nakon toga slijedi prerada, odnosno mljevenje, cijeđenje i nakon toga zagrijavane soka do 80°C, dakle bez kuhanja, što traje oko 6 sati do punjenja u ambalažu. "Pokazalo se to kao pun pogodak obzirom da je preko 600 ljudi koristilo usluge cijeđenja soka gdje je dominirala jabuka", kaže naš sugovornik čija je ideja za uslužnim cijeđenjem soka opravdala već prvu godinu kao dobar poslovni potez.

Prerada kao rješenje

Pandemija koja nas je sve zadesila prethodne dvije godine poslala je više poruka. U segmentu poljoprivrede pokazalo se šta znaći domaći proizvod kad se granice i ceste zatvore. "Mislim da nam fali promocije domaćih proizvoda koji prolaze sve moguće analize, certifikacije, dozvole, a to sve košta. Simbolična pomoć u vidu poljoprivrednih poticaja nije dovoljna, te se sve na kraju svede na svakodnevnu borbu za kvalitet i komad domaćeg i stranog tržišta", komentira iz svog iskustva Selimović.

Na žalost, ali često, silom prilika kupci više vode računa o cijeni soka nego o njegovom kvalitetu. EU tržište to zna cijeniti, proizvodi postižu bolje prodajne cijene i opći je trend potrage za zdravim proizvodima, dok bh proizvođači za neke ozbiljne izvozne aranžmane još uvijek nemaju potrebni kvantitet i kontinuitet u proizvodnji.


Fotoprilog


Tagovi

Suljo Selimović Voćar Piramida Prirodni sokovi Crveno zlato Otkup voća Prerada voća Domaći proizvod


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.