Zbog dugotrajne suše plod se slabije razvijao pa je svrdlaš imao više vremena za bušiti i hraniti se sjemenkom. Bez sjemenke nema koštice pa su takvi plodovi masovno otpadali, kaže mr. sc. Marijan Tomac
Sva vika na maslininu muhu, moljca i paunovo oko, a plodove ove godine uništava svrdlaš.
"Štete na pojedinim mikrolocijama su i do 50 posto“, kaže poznati maslinar dr. Ivica Vlatković. Najveće su u maslinicama na skeletnim, kamenitim terenima. Tamo je dugotrajna suša došla još više do izražaja, plod se sporije razvijao, a to je za svrdlaša idealna situacija.
"Što se plod sporije razvijao to je svrdlaš imao više vremena hraniti se sjemenkama plodova, a kad pojede sjemenku nema okoštavanja i takav plod otpada“, dodaje poznati agronom mr.sc. Marijan Tomac.
On o štetnicima masline ima sve u malom prstu. Svrdlaš je mali kornjaš crvene boje i veličine oko pola centimetra. "Ordinira" u maslinicima od travnja pa sve do kolovoza i dalje. U početku se hrani lisnim pupovima, listovima i cvjetovima, a kasnije ishranu nastavlja na mladim plodovima kada su veličine zrna pšenice oko 5 mm i veći, te uzrokuje njihovo sušenje i otpadanje.
Za razliku od maslininog moljca on ne ulazi u plod. Kroz mezokarp (meso, pulpu) svojim svrdlom buši i jede sadržaj sjemenke. Što je plod sitniji, to je šteta veća, a ove godine u maslinicima koji nisu navodnjavani plodovi su mahom ostali sitni, posebice kod sorti kao što je domaća Drobnica ili introduciranih Coratine, Pendolina, Leccina..
Maslinin svrdlaš svojim rilom ubada plod najčešće na njegovu vrhu, što je logičan odabir jer je na tome mjestu plod najsočniji. "Ubodom uzrokuje njegovo sušenje od vrha prema peteljci i nakon toga plodovi otpadaju", pojašnjava Tomac.
Najkritičnije razdoblje i najveće šteta nastale su ove godine od sredine lipnja do kraja srpnja, kada je došlo do masovnog otpadanja plodova.
Kasnije, krajem srpnja i u kolovozu nakon formiranja koštice maslinin svrdlaš je nastavio s bušenjem otvora na plodu u koje tada odlaže po jedno jaje. Ličinka se ubušuje u još neotvrdnutu košticu i izjeda sjemenku ploda koji kasnije napušta, plod otpada, ličinka odlazi u tlo gdje se kukulji, a neke se ličinke kukulje tek sljedeće jeseni. "Odrasli kukac ostaje u tlu sve do proljeća“, pojašnjava Tomac.
Pojava svrdlaša u maslinarskom području ili masliniku je vezana i uz karakteristike terena. Na kamenitim područjima i skeletnim tlima prisutnost i djelovanje jače je izraženo nego na dubokim plodnim tlima.
Ubodi se mogu površnim motrenjem lako zamijeniti s ubodom maslinine muhe. Razliku je lako uočiti upotrebom lupe ili drugog povećala jer su vidljivi okrugli i široki otvori od uboda svrdlaša, u odnosu na one od maslinine muhe koji su uski i klinasti.
Kasniji napadi svrdlaša, kraj kolovoza i dio rujna ne uzrokuju otpadanje plodova masline, ali je poznato da u sušnim godinama izbodeni plodovi mogu sadržavati i do trećinu ulja manje od zdravih plodova.
Zato ih većina maslinara i ne bere. Jer, osim što je ulja puno manje ono je i slabije kvalitete.
Suzbijanje je bilo uspješno samo kod onih maslinara koji su poštovali rokove prskanja i intervala između njih. A, podsjetimo, vrijeme zaštite plodova od napada maslininog svrdlaša poklapa se s vremenom napada maslininog moljca generacije na plodu i s vremenom napada prve generacije maslinine muhe. Tko je tada prskao svoje masline insekticidnim pripravcima kao što je Decis, koji se koriste za zaštitu maslina od muhe i moljca u konvencionalnoj proizvodnji, u to vrijeme suzbili su i svrdlaša, koji se ove godine, berem dosad, pokazao opasnijim od maslinine muhe.
Ovom štetniku do sada nisu išle na ruku velike vrućine i suša, ali otkad su počele niže temperature i palo nešto kiše, evo i muhe, a ona u kratkom vremenu može počiniti najveće štete i to neposredno pred berbu. Svaka muha položi jaja u 50 plodova i to u svaki po jedan, ličinke se brzo razvijaju, hrane se pulpom ploda i tako obezvrijeđuju cjelogodišnji trud maslinara.
No i bez muhe, ova maslinarska sezona će po misljenju dr. Ivice Vlatkovića, iz više razloga biti ispodprosječna. Tome je, kaže, razlog izrazito sušno proljeće, zatim travanjski udar hladnoće s posljedičnom defolijaciom, otpadanjem lišća na brojnim nasadima i pojava svrdlaša koji je počinio štete na mnogim maslinicima gdje je, inače, oplodnja bila dobra.
Fotoprilog
Tagovi
Autor