Vlada pokazala razumijevanje, obitelji smiju zajedno brati mandarine

Bitka na Neretvi za stanovnike i poljoprivrednike tog bogatog kraja, čini se, nikad ne prestaje. Pozornost od prijetećeg projekta 'Gornji hrizonti' čija bi realizacija plodna tla pretvorila u slane pustinje, nakratko je skrenula briga oko najvažnijeg posla sezone - berbe mandarina. Međutim, tu nastaje novi problem, poglavito uvjetovan Zakonom o poticanju zapošljavanja, koji je i prije primjene izazvao buru negodovanja.

Takvo rigidno zakonodavstvo bi u praksi za mala obiteljska gospodarstva značilo potpuni krah. Međusobna ispomoć susjeda i prijatelja se zabranjuje, dok je najviše negodovanja izazvala odredba prema kojoj sin ne može pomoći na imanju svoga oca ili zetu da pomaže svome puncu i punici osim u slučaju da žive na istoj adresi. Zaposlenim osobama zabranjena je pomoć u slobodno vrijeme i vikendima na plantažama očeva, punaca ili punica. Takva pomoć je za inspekciju rada rad na crno, a poslodavac može biti kažnjen i do 30.000 kuna. Stoga je, nakon brojnih negodovanja i protestiranja poljoprivrednih udruga, usvojena izmjena Zakona o poticaju zapošljavanja. Njome se dopušta rad i široj obitelji, a na snagu bi trebala stupiti uskoro, kaže nam Mijodrag Kiridžija, predsjednik voćarske udruge 'Mandarina'. Do tada, kaže nam Kiridžija, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je izašlo djelomično u susret iako se brojne poljoprivredne obitelji negoduju i kažu da se radi o uništavanju neretvanske tradicije koje ide na štetu 'malim poljoprivrednicima'.

Tako Anti Batinoviću iz Krvavca u obradi obiteljskog imanja može pomoći njegov sin Alen, iako živi na drugoj adresi, ali njegova snaha, Alenova supruga, to nije u mogućnosti.

- To je nakaradan zakon kad ti ne mogu pomoći članovi obitelji koji samo što ne žive pod istim krovom. Nezaposlenost se neće smanjiti na takav način. Radnici koje se zapošljava se premišljaju, od deset dana kvalitetno naprave dva dana posla. Razlika u kvaliteti rada je ogromna - kaže nam Batinović.

Poljoprivrednik iz Krvavca kaže kako bi takav zakon mogao rezultirati posljedicama.

- Ako ne može pomoći obitelj, onda ne mogu stići napraviti sav posao na zemlji koja ostaje u ledini. Od takve zemlje nema nitko koristi - zaključuje Batinović.

'Bez nekoliko tisuća kuna niste mogli ni započeti berbu'

Članovi obitelj iz Opuzena koja je htjela ostati anonimna većinom su nezaposleni, a najveći izvor zarade predstavljaju im nasadi mandarina. Budući da se radi o manjim poljoprivrednim površinama, obrađuju ih članovi obitelji, a novi zakon im uvelike otežava da se pobrinu o egzistencijalnom pitanju.

- Zakon o poticanju zapošljavanja je apsurdan jer sada ni moj zet ni kćer ne mogu pomoći u branju, što su prije mogli, jer tako krše zakon. Zet je zaposlen, a kći prima dječji doplatak. Sada nam treba i više vremena nego prije kako bi obrali sva stabla. Otkupne stanice imaju rok isplate od 60 dana, kako da onda vlasnici mandarina plaćaju svoje radnike svaki dan? Bez nekoliko tisuća kuna niste mogli ni započeti berbu - ogorčeni su poljoprivrednici iz Opuzena.

Oni koje ipak odluče iskoristiti pomoć snahe ili nekog člana obitelji kazne od 10.000 do 30.000 kuna. Za pravne osobe kazne se kreću od 50.000 do 100.0000 kuna.

Visina kazne jednaka je iznosu koji se dobije prodajom deset tona mandarina. Trideset tisuća kuna je daleko previše ako obitelj ima jednog prijavljenog radnika - smatra obitelj iz Opuzena.

Međutim, prema riječima Mijodraga Kiridžije, primjena Zakona o poticanju zapošljavanja nešto je fleksibilnija, pa su inspekcije manje rigorozne prema članovima šire obitelji.

- Inspekcijske službe uzimaju u obzir okolnosti. Ako su se na poljoprivrednom zemljištu zatekli zeta ili nevjestu nisu se pravili problemi, posebno ako se utvrdi da se tamo nisu zatekli u pribavljanju vlastite materijalne koristi. To se jednako odnosi i na prijatelje i susjede koji dođu ubrati vrećicu manadrina za svoje potrebe - kaže nam Kiridžija.

Državni inspektorat na terenu radi već prema usvojenim izmjenama zakona

Kako smo doznali iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, izmjene o Zakonu o poticanju zapošljavanja usvojene su 19. listopada, a objavljene 31. listopada. Prema proceduri zakon stupa na snagu osam dana od objave, što u ovom slučaju znači 8. studenog 2012. Hrvatski Državni inspektorat već radi na terenu u skladu s usvojenim izmjenama zakona od 19. listopada ove godine.

Zakonom je omogućeno da svi oni koji imaju registriranu djelatnost ili kroz OPG ili kroz svoju obiteljsku tvrtku, mogu raditi bez Ugovora o sezonskom radu, znači bez kupovanja radne knjižice i vaučera - supružnici, srodnici po krvi i ravnoj rodbinskoj lozi, te njihovi supružnici; znači djedovi, bake, roditelji, djeca, unuci; praunuci, braće i sestre te njihovi potomci; braće i sestre oca i majke te njihovi potomci; roditelji supružnika; braće i sestre supružnika te njihovi potomci; pastorčad i posvojenici te njihovi supružnici, korisnik udomiteljstva kojemu fizička osoba pruža uslugu udomiteljske skrbi, koju je ta fizička osoba dužna uzdržavati.

Turista koji dolaze brati zlatne jesenske plodove u dolini Neretve to mogu raditi bez bojazni. Kako nam kažu nam iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, oni ne obavljaju rad već branje mandarina predstavlja turističku aktivnost koju ne obavljaju radi zarade.

Novost je i je omogućavanje susjedske i prijateljske pomoći fizičkim osobama koji nemaju registriranu djelatnost. Kako su naglasili u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, prilagodba zakona napravljena je s ciljem da se zakon što više primjenjuje kao i da se poljoprivrednicima omogući da lakše dođu do radne snage.

Autor: Petra Rajković