Voćke pod stresom - kako spasiti ono što je ostalo?

Nikad veća količina oborina i hladnije vrijeme, doveli su do slabe oplodnje kod većine voćnih vrsta, a i zametnuti plodovi imaju problem kako ostati na stablu jer nedostatak sunca, česte padaline i velika vlaga, dovode do stresa biljaka. 

Nasadi jabuka koja je najbolje oplođena i najviše je izdržala nepovoljne vremenske prilike ubrzo će se morati tretirati protiv savijača, odnosno, Cydie pomonelle, štetnika koji uzrokuje crvljivost plodova.

Jak pritisak krastavosti

Na terenu je prisutan veliki pritisak bolesti i štetnika jer su obavljena tri do četiri tretmana više u odnosu na prošlu godinu tako da će borba protiv najznačajnije bolesti, Venturie inequalis, biti veliki izazov za sve voćare koji se bave intenzivnom proizvodnjom. Jabuka ima osjetljiviji list u odnosu na krušku i podložnija je napadu gljivice.

Preporučuje se i upotreba aminokiselina koje se mogu miješati s insekticidima i fungicidima, a sve kako bi voćke lakše izdržale stresne uvjete bez puno sunca i s dosta vlage i oborina.

Dunja će sigurno imati problema s bakterijskom plamenjačom kojoj odgovaraju uvjeti koji se prognoziraju do kraja mjeseca, s čestom pojavom pljuskova i smjenama toplijeg i hladnog vremena.

Buha čeka povoljne uvjete za napad

Kruškina buha položila je jaja i samo čeka stabilizaciju vremena da napadne plodove krušaka. Dodatan problem voćarima predstavlja manji broj preparata na tržištu koji mogu koliko toliko spriječiti njen napad. Riječ je o preparatima na bazi spirotetramata, spinetorama, piriproksifena, novih spojeva abamektina, željeza i sličnih.

Međutim, borba protiv ovog štetnika sve je teža, posebno zbog toga što su preparati skupi, a otkupna cijena krušaka, uglavnom nije povoljna za uzgajivače. Također će biti potrebno da se nastave tretmani protiv krastavosti plodova krušaka, kao i prvi tretman protiv savijača koji, kao i kod jabuka, uzrokuje crvljivost plodova.

Uskoro tretman protiv šljivinog savijača

Što se tiče šljiva, primjećen je let leptira prve generacije šljivinog savijača i već početkom lipnja može se odraditi tretman protiv ove štetočine koja, doduše, ne uzrokuje veliku štetu kao druga generacija, ali u uvjetima manjeg broja plodova na stablu, svaki plod je dragocjen.

Prema riječima voćara ova godina bila je specifična za zaštitu šljiva od osice. Bila su potrebna dva tretmana protiv ovog štetnika jer su česte oborine isprale depozit, odnosno, sredstva s plodića, a do polaganja jaja došlo je kasnije nego što je uobičajeno, jer su zbog hladnijeg vremena, cvjetanje i zametanje plodića duže trajali.

Također je od velike važnosti da se nastavi prihrana i s aminokiselinama jer će stabla biti pod stresom ako se vremenske prilike naglo promijene. Ne preporučuje se još jedna prihrana s KAN gnojivom jer je u tlu dovoljno vode koja će brže otopiti mineralna gnojiva i stajnjak koji su bačeni oko voća u rano proljeće. Ako naglo naraste temperatura i ljeto bude s malo oborina, u slučaju kišne jeseni, može se dogoditi da dođe do naglog porasta novih mladica zbog čega voćka ulazi nepripremljena u zimu.

Pucaju plodovi trešanja

Breskve imaju problema s kovrčavošću lišća jer su česte kiše spriječile adekvatnu zaštitu stabala. Poželjno je da se do prve polovice lipnja, u jednom do dva navrata, obavi posipanje KAN gnojiva oko stabala kako bi došlo do rasta novog lišća, odradi folijarna prihrana gnojivima s više dušika i, koliko se može, otkinu zaraženi listovi.

Trešnje se teško mogu spasiti jer, zbog velike vlage, došlo je do pucanja plodova na većini sorti. Višnje su ove godine, kao nikada, bile pod napadom Monilie, odnosno, sušenja cvjetova i grana, kao i trešnjine muhe koja se ubušuje u plod i također dovodi do njegovog truljenja.

Većina stabala još se drži, ali bi trebalo obratiti pažnju na upotrebu sredstava protiv pucanja plodova zbog karence odnosno sigurne konzumacije plodova, jer prvi plodovi mogli bi sazrijeti u drugoj polovici lipnja.