Voćnjaci rodili, problem hladnjače

Proteklog tjedna održani su Osmi jabučini dani, odnosno Četvrta regionalna i Druga međunarodna izložba jabuka, koji su pokazali da je sve više ozbiljnih proizvođača voća u Slavoniji i Baranji, ali i u okruženju. Istodobno ta je manifestacija, čiji su organizatori Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Udruga voćara »Voćar Đakovština«, još jednom ukazala i na probleme nakon što su proteklih godina zasađeni voćnjaci počeli davati ozbiljniji urod.
»Naši proizvođači koji nisu imali osigurano navodnjavanje u svojim voćnjacima imaju veliki problem, jer je ove godine bila suša i njihov urod nije dostigao potrebnu težinu, odnosno nije dobio dovoljnu kalibražu da bi jabuke ušle u prvu klasu«, ističe dožupan osječko-baranjski Željko Kraljičak koji je i ove godine posjetio »Jabučine dane«. Iako izvrsne kvalitete, jabuke su ostale male i svrstane su u industrijsku klasu, a cijena za tu industrijsku jabuku je 65 lipa, sa subvencijom od 35 lipa, dok je cijena za jabuke prve klase 2,5 kuna, upozorava dožupan Kraljičak.
»Upravo stoga ova je godina i pokazna, ali i poziv za sve one koji imaju intenzivne nasade i koji vide sebe i svoju budućnost u ovoj proizvodnji, da ulažu u tu tehnologiju, da ulažu u navodnjavanje i zaštitne mreže«, navodi Kraljičak koji ukazuje i na još jedan problem slavonskih voćara - izlazak na samo tržište. »Treba dobiti prepoznatljiv i kvalitetan proizvod, a za to se mora stvoriti kvalitetna infrastruktura kako bi se ta jabuka ubrala na vrijeme, kako bi tehnološki bila zbrinuta da se u sljedećih šest mjeseci može čuvati, i na kraju da se svim tim proizvođačima osigura dobro tržište. Veliki je problem u tome što nemamo dovoljno rashladnih kapaciteta, pa se jabuke odmah moraju prodavati, a onda na naše tržište u ožujku i travnju uzlaze uvozne jabuke«, kaže osječko-baranjski dožupan i ističe da je povećanjem broja kvalitetnih nasada učinjen tek prvi korak da se dobije urod.

U posljednjih pet godina Osječko-baranjska županija sufinancirala je oko 450 hektara novih nasada jabuka, odnosno više od 5000 hektara trajnih nasada, čime zauzima prvo mjesto po proizvodnji voća i povrća. Međutim, još uvijek nema izgrađene infrastrukture koja bi omogućila da ti proizvodi što brže dođu na tržište. Voćari ističu da je posebno važno za drugu, odnosno industrijsku kvalitetu, imati prerađivačke kapacitete na ovom području čime bi se stvorili proizvodi s dodanom vrijednošću i osigurala nova radna mjesta.

Zato se i ulazi u sufinanciranje kredita za takve pogone, pomaže pri gradnji poslovnih i gospodarskih zona kako bi se privukli potencijalni investitori, jer su lokacija s odgovarajućom infrastrukturom i sirovina preduvjeti za to.

Prema Kraljičkovim riječima, interes postoji, a iduće godine je moguća gradnja najmanje 4000 tona novih rashladnih sustava na području Osječko-baranjske županije. Istodobno je i sve veći broj onih koji šire kapacitete i bave se proizvodnjom sokova, džemova ili pekmeza. Problem nije, kažu voćari, tehnološki stvoriti novi pogon, već kako organizirati naše tržište koje treba zaštititi od silnog uvoza i na taj način dati šansu domaćim proizvođačima.
Država bi, umjesto poticaja za proizvodnju jabuka, trebala osigurati prodaju i to bi voćarima više pomoglo, odnosno trebala bi im zaštita države od ucjena prekupaca kojima su, s obzirom na to da nema hladnjača, voćari prepušteni na milost i nemilost, čulo se na »Jabučinim danima«.

Izjednačiti kvalitetu s onom u EU

»Imamo nasade i educirane ljude, međutim treba osigurati njihov tehnološki napredak, da se izjednače s kvalitetom koja postoji u zemljama EU-a koje su nam najveća konkurencija. S obzirom na ostvarene rezultate i činjenicu da proizvodnja jabuka nije tradicija na ovim prostorima, proizvođači zaslužuju čestitku za odvažnost. Taj proizvod zaslužuje sada bolje uvjete na tržištu kako bi proizvođači mogli ostvariti zaradu na koju su računali i stoga je važan doprinos svih, od Ministarstva poljoprivrede do županija i jedinica lokalne samouprave koji mogu pomoći na raznorazne načine, od zaštite domaće proizvodnje do drugih stimulativnih mjera«, smatra Kraljičak.

Ružica Blažević: Voćari bi se napokon trebali udružiti

Ružica Blažević iz Semeljaca ima tri hektara voćnjaka, od čega hektar otpada na jabuke, a ostalo na breskve i marelice. Za ovu godinu kaže da je bila teška zbog suše. »Kao proizvođači još smo u razvojnoj fazi i nismo još razvili sustav navodnjavanja, tako da se to odrazilo na ovogodišnjem urodu koji je daleko veći u odnosu na prošlu godinu, ali je lošije kvalitete«, kaže. Nije problem proizvesti kvalitetnu jabuku, ali problem nastaje s plasmanom, odnosno kome je i kako prodati, a da voćari vrate svoja ulaganja. Očekuje da će to biti riješeno s većim brojem hladnjača, odnosno ULO komora jer se kod nas krenulo suprotnim smjerom. »Išli smo najprije podizati velike nasade, a nismo se pripremili za rod koji je vrlo brzo došao, a proizvođačima se pojedinačno ne isplati ulaziti u takve investicije«, kaže Ružica Blažević očekujući da će se voćari napokon početi udruživati kako bi što bezbolnije i u što kraćem roku mogli realizirati takve projekte, jer im se inače ne piše dobro. Smatra da su pomaci vidljivi i da ipak nije sve tako crno. Očekuje da će već do sljedećih »Jabučinih dana« proraditi hladnjača u Osijeku gdje će moći smjestiti svoje jabuke.

Mara Dujak: Vlastitim novcem do navodnjavanja i mreže za zaštitu od leda

»Krenula sam prije pet godina jer sam tražila posao koji će mi donositi redovnu mjesečnu plaću i ništa drugo. To sam uspjela i jako sam zadovoljna«, prisjeća se svojih početaka Mara Dujak, vlasnica OPG-a »Dujak« iz Đakova koja je prošle godine na »Jabučinim danima« dobila nagradu za najbolje održavani mladi voćnjak, a na ovogodišnjim nagradu za najuređeniji izložbeni prostor, ali i za najbolju rakiju od jabuke. Kaže da sama obavlja najveći dio posla u voćnjaku površine 1,5 hektara u kojem uzgaja samo jabuke. Proizvodi pet sorti jabuka i ove će godine imati oko pet vagona, s time što neće sve biti prva klasa jer je »suša uzela svoje«. Priznaje da nije iskoristila sve tehnološke mogućnosti, posebno kada je u pitanju navodnjavanje, ali za to nema ni financijskih mogućnosti, a nije se spremna »boriti« s kreditima. »Nitko ne daje kredit s hipotekom na voćnjak, nego traže hipoteku na kuću, a ja svoju kuću ne dam«, pojašnjava uvjete kreditiranja i dodaje da će pokušati s vlastitim novcem realizirati navodnjavanje i mrežu za zaštitu od leda. Želja joj je i proširiti voćnjak za pola hektara. Svoje jabuke uspijeva prodati, no ističe da za drugu klasu nije zainteresiran nitko, ili eventualno za nju nude 30 lipa, ali bez čvrstog jamstva za plaćanje. To je i bio razlog da je od tih jabuka počela proizvoditi jabukovaču.

Josip Tiborc: Prodaja ne prati kvalitetu jabuka

Proizvodnja jabuka proširila se u posljednje vrijeme, kvaliteta je dobra, no to ne prati i prodaja što je najveći problem u proizvodnji jabuka, smatra Josip Tiborc, koji uz jabuke uzgaja i breskve i šljive. S obzirom na to da ima mladi voćnjak, ove godine očekuje oko 25 tona, s time da je suša umanjila urod i kvalitetu za 30 posto. Ne razmišlja o proširenju, ali o preradi da, odnosno proizvodnji sokova i rakije jer ne želi jabuke druge i treće klase davati u bescjenje.

Josip Đelagić: 70 posto voćara nema riješeno navodnjavanje

Zadovoljan što su se »Jabučini dani« kao manifestacija održali i što su ove godine privukli 84 izlagača, odnosno proizvođača i prerađivača jabuka, Josip Đelagić, predsjednik Udruge voćara »Voćar Đakovština«, također tvrdi da je suša umanjila prinos voćarima, te je time ponovno aktualiziran problem navodnjavanja. On smatra da oko 70 posto voćara u Slavoniji nema sustav navodnjavanja, jer su to velika ulaganja, kao i mreže za zaštitu od tuče. »Budući voćari, kada grade nove voćnjake, moraju odmah riješiti navodnjavanje i zaštitu od tuče, što poskupljuje investiciju, ali se kasnije vraća«, upozorava Đelagić. Tomu dodaje i kroničan nedostatak hladnjača. Podržava nastojanja Osječko-baranjske županije, klastera proizvođača jabuka i osječke veletržnice da se na tom planu nešto učini, barem za proizvođače s tog područja.

Autor: Mile Ljubičić