Voću ponovo prijeti mraz, pripremite se za obranu

Voćke su već sad, ovisno od sorte, u fazi cvjetanja do faze otvaranja pupoljka. Rane sorte breskvi, višanja i trešanja procvjetale su dok su rane sorte krušaka i šljiva u fazi otvaranja listića pupoljka do listanja. Kod jabuka prisutan je roza pup i otvaranje listova oko pupoljka. 

Ono što predstavlja veći problem je to što se do nedjelje, 22.03. predviđa toplije vrijeme što će ubrzati otvaranje i osjetljivost pupoljaka na niske temperature. No onda nam slijedi osjetno zahladnjenje pa i pojava mraza. 

Pripremite se na pojavu mraza, u gorju moguć i snijeg

Već tijekom ranih jutarnjih sati u nedjelju, ponedjeljak, ali i u utorak može biti pojave mraza ne samo na kopnu, nego i uzduž Jadrana. Na 5 cm od tla temperatura će se vjerojatno uzduž Jadrana spustiti na -3℃ a na kopnu i na -7℃. Oborine, ali samo na kopnu, očekujemo noću od subote na nedjelju, ali u vrlo malim količinama. Ne iznenadimo se ako u gorju ponegdje bude i snijega na tlu.

Orošavanje voćaka

Ne bude li baš niskih temperatura od -5 i niže, možda voćari mogu spasiti nasade. Prvi način borbe je orošavanje voća, ali sustave za orošavanje ima malo proizvođača jer je ovaj vid zaštite skup.

Radi se o tome da se sitnim kapljicama vode, u vidu vodene pare stvara led na površini pupoljka. Prilikom orošavanja oslobađa se toplina i ispod leda pupoljak je zaštićen, a oko njega temperatura je u minusu. Problem je što se mora neprekidno prskati voćka kada temperatura u voćnjaku padne na 0 stupnjeva, sve do dva sata od prestanka mraza. Ako je led oko pupoljka proziran uspjeli ste, ako je led bjelkast, pupoljak je smrzao. Za orošavanje je potrebno mnogo vode, oko 40 kubnih metara vode po satu prskanja.

Dimljenje, aminokiseline i frostbusteri

Drugi način je dimljenje voća. Koriste se automobilske gume, grane, slama, piljevina. Po mom iskustvu, najbolje je upotrijebiti bale slame. Poželjno je da budu četvrtaste, koje se prvo pokvase vodom i zapale. Tako se stvara gust dim koji može zaštititi voćke do temperatura od -3 stupnja. Pomaže i dimljenje piljevinom ili granama, ali one nemaju gust dim kao slama. 

Treći način je primjena aminokisellina koje se mogu nabaviti u poljoprivrednim apotekama, a pomažu voćkama da sintetiziraju aminokiseline bez gubljenja vlastite energije, koju mogu preusmjeriti na nešto drugo. U ovom slučaju, na mraz. Nije dobro ako se primijene do šest sati do mraza jer to nije dovoljno da se usvoje od strane voćaka. Najbolje ih je primijeniti dan do dva prije mraza. Dovoljno je jedna do dvije litre po hektaru. 

Četvrti način su frostbusteri koji oslobađaju topao zrak, ali kao i sisteme za orošavanje, malo voćara ih može sebi priuštiti.

Dodatni problem je što će, po svemu sudeći, mraza biti tri jutra zaredom što može iscrpiti resurse poljoprivrednih proizvođača u njihovoj borbi, a i oni sami mogu biti veoma umorni. Ali, s obzirom na nevjerojatan rodni potencijal nasada u ovoj godini, vrijedi se boriti i pokušati zaštititi voće. Država nema dovoljno novca za odštetu. Ako ga i izdvoji, to nisu iznosi dovoljni za nadoknadu šteta izazvanih mrazom. Zato ne računajte ni na kakvu pomoć već uzdajte se u sebe i  borite se.