Vratio se iz inozemstva, supruga ostala bez posla - šansu su vidjeli u malinama i kupinama

OPG Vjeran Dolenčić nalazi se u Brezju, u Međimurskoj županiji, a osnovan je prije 3 godine, u ožujku 2015. Gospodarstvo ima dva člana, Vjeran Dolenčić kao nositelj i supruga Tatjana Kozar kao član. Na 1 ha uzgajaju kupine i maline. Vjeran je zadužen za sadnju, održavanje nasada što uključuje košnju, rezidbu, špricanje, navodnjavanje te planiranje i ostvarivanje planova oko proširenja i poboljšanja kvalitete nasada malina i kupina. Supruga Tatjana je zadužena za berbu plodova, rezidbu, plasiranja na tržište, marketing, nabavku zaštitnih sredstava, gnojiva, ambalaže, preradu u džemove, sirupe, te ostale sitnice. 

"Nakon 2,5 godine rada u inozemstvu, odlučio sam se vratiti doma k obitelji. S obzirom da je Tatjana u to vrijeme ostala bez posla, krenuli smo u planiranje otvaranja OPG-a iako se nikad dotad nismo bavili poljoprivredom. U studenom 2014. godine zasadili smo 7.500 sadnica malina različitih sorti, s razlogom da nam vrijeme berbe bude pokriveno kroz godinu što više mjeseci. Pa tako imamo maline sorte Polana, Automn bliss, Willamette, Tulameen, Golden bliss (žuta malina), Black jewell (crna malina), Tayberry (križanac kupine i maline), goji bobice sorte GB1 te kupine sorte Navaho", priča Vjeram

Ekološka proizvodnja u budućnosti

Zaštitu protiv bolesti i štetnika obavljaju prskanjem zaštitnim sredstvima, s tim da količinu tretiranja pokušavaju maksimalno smanjiti kako bi konačni proizvod bio što zdraviji i samim time naginju k ekološkoj proizvodnji koja im je u planu kroz koju godinu, kad usvoje potrebna znanja i tehnologiju ekološke proizvodnje.

"Po našem mišljenju ekološka proizvodnja je budućnost poljoprivrede zbog svih nas i zbog prirode koja se nekontrolirano uništava i trebala bi postati pravilo, a ne izuzetak. Što se tiče održavanja nasada najčešče mjere su redovita košnja trave i frezanje te ostalo. Berba traje ovisno o godini ali neki standard je 10.06.-01.11. odnosno do prvih jačih mrazeva. Pošto imamo asortiman od ranijih do kasnih sorti ako se poklope dobri vremenski uvjeti traje i duže pa smo primjerice 2016. godine imali manju količinu plodova praktično do Božića s time da moram napomenuti da kvaliteta plodova nije bila na razini onih sezonskih", nastavlja Vjeran.

Suzbijanje octene mušice

Godine 2016. su imali velikih problema s octenom mušicom Drosophila suzukii, koju su prve godine kod pojave pokušali suzbiti mamcima napravljenim od plastičnih boca napunjenih s mješavinom jabučnog octa i soka ili vina. U to vrijeme u našoj državi nije postojalo ni jedno registrirano sredstvo za octenu mušicu i to im je bila jedina opcija, ali je reakcija bila zakašnjela i gubici su bili dosta veliki. Prošle godine je napad octene mušice bio znatno slabiji te su tretirali s insekticidom Laser koji je imao jako dobar učinak. Od prirodnih nepogoda imali su tuču i sušu.

Kako navode, svi plodovi koji se ne prodaju kao svježi idu u preradu za džemove ili u sirupe. Želja im je i planovi postoje za izgradnju hladnjače čime bi se lakše na tržište plasirali svježi plodovi. Sadni materijal je nabavljen od iskusnih uzgajivača malina i kupina. Gnojiva i sredstva se kupuju u lokalnih poljoprivrednim ljekarnama.

Korisnici su poticaja koji im u manjoj mjeri pomažu. "Prošle godine smo izgradili akumulacijski bazen koji će ove godine krenuti u pogon. Bazen će se puniti kišnicom, a maline i kupine će biti navodnjavane po sistemu kap na kap", kaže Vjeran. Ove godine koriste samo osnovno/zeleno plaćanje, a do prošle godine su imali pravo i na plaćanje za mlade poljoprivrednike starosti do 41 godinu. Za ostale EU mjere ne zadovoljavaju zahtjevima, a od ove godine im je smanjena i ekonomska vrijednost OPG-a za 50% na temelju bodovanja bobičastog voća (malina) pa su za ovu godinu odustali od pomoći EU mjera.

Najviše se reklamiraju putem društvenih mreža i oglasnika te sudjelovanjem na sajmovima. Njihovi kupci su iz svih krugova društva ali proizvode ne izvoze. Unaprijed ugovoren otkup imaju za svježe plodove.

Veliki proizvođači i dalje u prednosti za sredstva EU fondova

"Pošto se klima mijenja, treba smanjiti proizvodnju starih (uobičajenih kultura) te probati nešto novo, rijetko i egzotično. Ne upuštati se u "hit kulture" tipa aronije i paulovnije čijih smo problema sa plasmanom i drastičnim padom cijena svjedoci. Bojim se da ulaskom u EU imamo više štetnih nego pozitivnih promjena barem za male proizvođače. Istina je da postoje EU fondovi gdje se mogu povući sredstva koja olakšavaju napredak ali i tu je sve predodređeno velikim proizvođačima.

Zadnji primjer je drastično smanjenje ekonomske vrijednosti poljoprivrednog gospodarstva čime se velik dio poljoprivrednih gospodarstava onemogućuje u prijavi za EU fondove. Velik problem je i nekonkurentnost naših proizvođača na velikom europskom tržištu. Što se tiće administracije tu su uvijek problemi jer u državnim službama nitko nikad pojma nema tko je za što zadužen pa vas šetaju ukrug", upozorava Vjeran.

Naglašava, uz prirodne resurse koje naša država posjeduje mogli bi opskrbljivati veliki dio kontinenta tako da je definitivno broj mladih poljoprivrednika premalen. "Zakone treba prilagoditi tako da se pomaže malim poljoprivrednim gospodarstvima, a ne velikim i podobnim tvrtkama. Isto tako treba postrožiti uvoz robe sumnjive kvalitete i time domaćim proizvođačima omogućiti bolji plasman zdravijeg i kvalitetnijeg proizvoda po konkurentnim cijenama", zaključuje.