Pošto se u narednom periodu sigurno mogu očekivati razdoblja sa padavinama, sada je pravo vrijeme da se protiv ljubičaste pjegavosti obave tretmani bakarnim preparatima, ali u nešto manjim dozama.
Neuobičajeno dug period praćen visokim temperaturama krajem februara, uzrokovao je raniji početak vegetacije i kod malina. Iako je toplo, vremenski uslovi idealni su za obavljanje agrotehničkih mjera u zasadima ovog voća i njihovu pripremu za novi ciklus.
Što se tiče prihrane, stajsko đubrivo ako nije upotrebljeno u jesen, rasipa se oko stabljika. Bilo bi dobro da se frezom unese u zemljište kako bi se brže razgradilo i bilo dostupno korijenu voćke. Ako želite visoke prinose, stajnjak bi trebalo koristiti svake godine i to oko 30 tona po hektaru jer će rod iznijeti skoro sva hranjiva koja su se iz njega razgradila tokom sezone.
U konvencionalnim malinjacima dodaje se i mineralno NPK hranjivo. Umjesto stajskog đubriva može da se koristi i peletirani stajnjak, u količini od tone do tone i po na jedan hektar, ali je nešto viša cijena u odnosu na onaj redovni, razlog za slabije korišćenje.
U borbi protiv bolesti ključno je da se završi rezidba i uklanjanje stabljika koje su rodile u prethodnoj vegetaciji i da se, po dužnom metru, ostave, odnosno za žicu povežu novi izdanci koji će u nastupajućoj sezoni dati rod. Proizvođači ostavljaju, uglavnom, šest do osam stabljika kada je riječ o sortama Vilamet i Miker.
Neki ostavljaju i deset što može da oteža borbu protiv bolesti jer će biti jači sklop i više vlage ali, ako se dobro prihrane i tretiraju tokom godine, rizik od izbijanja zaraza značajno se smanjuje.
Najčešće se u našim zasadima javlja ljubičasta pjegavost izdanaka maline, (lat. Dydimella applanata). Ona se manifestuje pjegama tamne boje koje ostaju na zaraženim izdancima iz prethodne vegetacije. Takvi izdanci imaju i srebrnaste fleke po sebi tokom zime i moraju se ukloniti. Obično u junu, na listovima se javljaju mrke pjege sa žućkastim obodom, koje dovode do nekroze u obliku slova "V".
Infekcija prelazi na bočne lastare, u čijim se pazusima oko pupoljaka javljaju tamne fleke, koje se spajaju, zaraze više lastara, a zatim i cijeli izdanak. Formirani plodovi zaostaju u razvoju, a u narednoj godini, ako se ostave oboljeli izdanci, iz većine pupova uopšte nema rasta lastara. Voćari se često iznenade jer se smanjuje prinos, što nisu očekivali pred berbu.
Pošto se u narednom periodu sigurno mogu očekivati razdoblja sa padavinama, sada je pravo vrijeme da se protiv ljubičaste pjegavosti obave tretmani bakarnim preparatima, ali u nešto manjim dozama jer je već počelo izbijanje listića iz pupoljaka. Dovoljno je kilogram do dva, u zavisnosti od formulacije bakarnog sredstva, na 350 do 400 litara vode, uz dodatak nekog preparata protiv prezimljujućih formi štetočina. Najbolje je Bijelo ulje, u količini dva litra na 100l vode.
Tretiranja bakarnim preparatima mogu da se ponavljaju svakih desetak dana, sve do cvjetanja, ali i tokom rasta plodova onim sredstvima koja preporuče stručnjaci za zaštitu bilja.
Trebalo bi uvijek imati na umu da se omogući stalno "provjetravanje" i osvjetljenost izdanaka kako bi se smanjilo prisustvo vlage jer je ona ključna za nastajanje bolesti. Spore će rasipanjem, prilikom rezanja i iznošenja starih izdanaka, sigurno da prežive u zemljištu.
Čim krene vegetacija i rast novih iz spavajućih pupova pri dnu izdanka, sve do kraja maja, do visine 15 centimetara iznad zemlje, trebalo bi kidati takve izdanke. U zasadima u kojima se ne obavi ova mjera prevelika lisna masa stvoriće povoljnije uslove za izbijanje bolesti.
Tagovi
Autor