Water Retainer u višegodišnjim nasadima - čuvanje vlage u ljetnim mjesecima

Višegodišnji nasadi otporniji su na nedostatak vlage od jednogodišnjih nasada zbog razvijenijeg korjenovog sustava, koji je dublji i razgranatiji pa samim time i ima mogućnost većeg crpljenja vode i mineralnih tvari. No u sušnim mjesecima i takve biljke suočavaju se sa nedostatkom vlage. 

Sam nedostatak vlage utječe na stagniranje u porastu, gdje se ne stvara nova masa, a energija dobivena od fotosinteze se ne troši na porast plodova. U vrlo sušnim godinama dolazi i do negativnih posljedica gdje biljke odbacuju plod i lišće ne bi li se zaustavio gubitak vode uslijed isparavanja iz biljnog tkiva. Ta pojava često zna ostaviti negativne posljedice, ne samo kao gubitak roda u toj godini, već kao slabiji razvoj vegetacije u idućoj vegetacijskoj sezoni.

Zaustavljanje porasta ima izravan negativan efekt na ekonomsku računicu

Kod mladih višegodišnjih nasada korjenov sustav je nerazvijen i ukoliko biljka nakon presađivanja nije dovoljno opskrbljena vodom, može doći do njenog sušenja i uginuća. Budući da je voda ključ koji osigurava biljci život, pomoću koje voda usvaja hraniva iz tla, mi kao uzgajivači (profesionalci ili hobisti) moramo razmišljati da našem nasadu osiguramo vodu.

Ljeto je period godine sa najmanjim količinama oborina, a temperature i količina sunca su zadovoljavajuće za rast. Nedostatak vode u toplom dijelu godine rezultirati će da će biljke stagnirati, umjesto da napreduju u svojoj bujnosti. Zaustavljanje porasta u vegetacijskoj sezoni ima izravan negativan efekt na ekonomsku računicu te na gubitak dobiti. Kod mnogih voćnih vrsta pupovi se nalaze na jednogodišnjim granama, a njihovo formiranje u sezoni, direktno će utjecati na plodnost iduće godine.

Water Retainer je nova tehnologija, koju poljoprivrednici tek otkrivaju, a oni koji su prvi put iskoristili preparat, više ne pomišljaju uzgoj bez njegove upotrebe!

Water Retainerom smanjite utrošak vode u navodnjavanju i do 50%!

Moderni nasadi danas imaju sustave navodnjavanja sa kap po kap i tako rješavaju problem sa vodom. No, mnogi od takvih sustava vodu crpe pomoću arteških bunara, gdje je voda akumulirana u jezerima, pa ako je sušna godina i takve akumulacije znaju presušiti.

Tvrtka Pharos u svojoj ponudi nudi Water Retainer - čijom primjenom utrošak vode u navodnjavanju može se smanjiti i do 50%, a da prinosi ostanu isti i da biljci ne naštetimo u razvoju. Manji rad pumpe utječe na manje troškove potrošnje energenata i samu amortizaciju stroja.

Water Retainer je proizvod koji čuva vlagu u zemlji. Njegovo djelovanje je bazirano na higroskopnom svojstvu (privlačanje vode) čestica proizvoda prema vodi. Sredstvo nakon nanošenja na površinu tla, hvata vlagu koja isparava iz zemlje. Vlaga umjesto da u potpunosti ispari iz tla, biva zadržana pomoću Water Retainera te akumulirana u zoni korijena. Tu vodu biljka iskorištava, uslijed čega takve biljke umjesto da stagniraju, rastu i plodonose. Proizvod se nanosi na tlo špricanjem a doza mu je 1 ml/1m². U višegodišnjim nasadima gledamo da tretiramo površinu gdje nasad ima razvijen korijen. Proizvod se tretira početkom lipnja, a djeluje u tlu tri mjeseca (ako očekujemo dugu sušu, preporučljivo je ponovni tretman krajem srpnja sa dozom od 50% Water Retainera) nakon čega se u potpunost raspada i ne ostavlja rezidue.

Proizvod je dozvoljen i za upotrebu u ekološkoj poljoprivredi.

Water Retainer djeluje u tlu te zadržava vodu od isparavanja, i time pomaže biljci da duži period ima vegetaciju. Proizvod također ima svojstvo da kod vlažnosti zraka iznad 52% hvata vlagu i akumulira ju u tlo.

Zato jer biljka ne stagnira, ona ima veći porast grančica što je dokazano primjenom i u najsušnijim dijelovima Hrvatske. Grančice raznih kultura imale su duplo duži porast kod tretiranih površina od netretiranih.

Water Retainer je nova tehnologija, koju poljoprivrednici tek otkrivaju, a oni koji su prvi put iskoristili preparat, više ne pomišljaju uzgoj bez njegove upotrebe! Za više informacija o proizvodu, obratite se tvrtki Pharos na jedan od niže navedenih kontakata.

Autor: Davor Popović, dipl.ing.agr.