Za jedan plod kakija i nekoliko eura!

Iako je u Hrvatskoj egzotično voće sve popularnije uključujući i kaki jabuku poznatu i kao japanska odnosno zlatna jabuka, ona to kod nas zapravo i nije. Prema riječima Jagode Travaš iz Lignja nadomak Lovrana, kaki jabuka je u tom kraju dugovijeka jer su je još pomorci donosili s plovidbi.

Zato ne čudi da su vrtovi i lignjanska, lovranska, opatijska i dvorišta Ičića i Ike oplemenjena tom voćkom. Kemičarka po struci, gospođa Jagoda dugo se bavi biljkama, prirodom i čovjekovom poveznicom s njima.

Ishodište vrta biodinamički uzgoj

Biodinamički uzgoj ishodište je njezinog vrta kojeg krase i stabla kaki jabuka. Nekada je svoje vrijedno znanje više širila u javnosti, počevši od predavanja o biodinamici no, uzela je od svega malo predaha. Ipak, za govoriti o biljkama vremena će kaže uvijek (iz)naći. Kaki je jabuke zasadila prije 33 godine kada mnogi o njima nisu ništa znali. Zato smo je pitali da nam iz prve ruke kaže kakva je to voćka, kako se uzgaja to više jer "kod nas još nije na cijeni onako kao što je to u inozemstvu". Kaki je kaže ove godine manje rodila, vjerovatno "zbog podrezivanja grana".

Kaki je biljka krhkog stabla

To je biljka krhkog stabla na čijim se krajevima grana nalazi najviše (u)roda. U njenom dvorištu kaki raste na odgovarajućoj joj zemlji crvenici, koja je "puna boksita tj. dvovalentne željezne rude" koju zovu i organskom. To više, jer kaže gospođa Jagoda i "čovjekova krv bilježi dvovalentno željezo".

Kaki jabuka neiskorišteno egzotično voće!

Tlo njezinih kaki jabuka uvijek se hrani prirodnim stajskim gnojivom (teško ga je naći) odnosno slojem humusa kojeg dobivaju i ostale biljke. Japanska je jabuka kod nas došla iz Azije, a na Kvarneru, ali i Istri (Grožjan, Motovun) dosta je udomaćena. Ovih se dana plodovi kakija beru i to svojevrsnim zavrtanjem. Naime, pri branju valja paziti da se plod jako ne zavrti jer su grane biljke krhke pa se s jabukom lomi i gran(čic)a.

Studeni mjesec za branje japanskih jabuka

Najbolje ih je kaže naša sugovornica rezati voćarskim škarama, a baš je studeni mjesec za branje kaki jabuka. Ponajprije kada je sunčano vrijeme i do podneva odnosno po mjesečevom sjetvenom kalendaru po kojem se ravna i gospođa Jagoda. Plodove treba brati kada mjesec ide prema gore tj. u dane ploda (može se vidjeti u kalendaru).

Kada jabuci otpadne lišće, ona ostaje na grani, a može se doznajemo brati i tvrđa, nakon čega se posloži u kašete i ostavi na dozrijevanju i u prosincu. Ako nije dovoljno zrela, kaki je jabuka trpka i nije jestiva, u drugom je slučaju njen slatki plod pun vlakana. Bogata je kalijem, kalcijem, željezom, fosforom, jodom, magnezijem, karotenom, taninom. Zlatne su jabuke i odličan desert, ali ih ne treba jesti na prazan želudac. Mogu se narezane, kao zdrave grickalice (po)sušiti na laganoj vatri, što gospođa Jagoda i čini ponad peći na drva. Kada je o sadnji riječ, kao i sve biljke, kaki se sadi u proljeće, a do prvog roda valja čekati oko četiri godine. Biljka traži dobro mjesto odnosno južnu stranu, a voli i sunce.

Po stablu biljka daje i do 200 kg uroda, a jedan plod u inozemstvu se plaća i nekoliko eura

Po jednom stablu kaki jabuka daje i do 200 kilograma ploda, a gospođa Jagoda tvrdi kako bi to bila dobra kultura poljoprivrednicima jer se na inozemnom tržištu jedan njen plod plaća i po nekoliko eura. Biodinamičarka ističe kako nismo svjesni zdravstvene dobrobiti tog voća odličnog u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, odnosno poboljšanja stanja kod malokrvnosti, slabog rada, jetre, žuči. List je biljke također ljekovit (od njega se mogu raditi oblozi).

Iskustvo uzgoja u slučaju štetnika (po)kazuje da na njih nije nailazila, iako kada je poljodjelstvu riječ kaže "seljak mora biti itekako mudar", puno treba učiti, ali i gledati u nebo jer klima se izmijenila pa puno toga što je vrijedilo nekad, ne vrijedi i danas. Ističe da stabla jabuka hrani i lišćem koje (ot)padne od kakija pa ga vraća uokolo drveta i pridružuje mu i lišće od maruna iz svog vrta (oni bilježe gotovo idealni pH od 6,9 do 7). Ljubiteljica prirode otkriva i kako cvijeće najbolje uspijeva od prihrane kompostom od maruna.

Za plantažni uzgoj sunčano mjesto, ocjedito i prozračno tlo

Onima koji bi plantažno uzgajali kaki kaže da im je potrebno sunčano mjesto, ocjedito i prozračno tlo. Objašnjava kako biljka ima gustu krošnju ispod koje zato ne raste ništa, a mesnatog je lišća. Kada je treba podrezivati to valja činiti u proljeće i do grana tzv. drugog reda. Na mjestu reza(nja) stvara se puno mladih izdanaka pa zato biljku ne treba rezati kada je grana jako velika.

Mjesto reza valja namazati biodinamičkom pastom ili voćarskim kitom, a može otkriva nam i drvofixom koji zatvara ranu i ne šteti biljci. Što je više odrezane površine više je šiba, koje se pojavljuju ispod kore,razdvajaju je tako da na tim mjestima može ući voda i biljka može sagnjiliti. Kaki se ne smije podrezivati za vlažnog i kišnog vremena, a za prelazak na svaku voćku pribor valja sterilizirati (pila, škare). Ove je godine zbog nepovoljne vlage i kiše orezivanje obavila u trećem mjesecu i po jakoj buri, toliko da se morala pričvrstiti uz stabla da je ne otpuše.

Orezivanje biljaka (kakija) za vrijeme padajućeg mjeseca

Tako je (u)činila jer se orezivanje po mjesečevom kalendaru obavlja za vrijeme padajućeg mjeseca (snaga je tada u korijenu). O tome kada je mladi mjesec, pun odnosno njegova zadnja četvrt i druge mjene, vidljivo je u kalendaru. Mladi je mjesec kaže, u času kada nas podsjeća na slovo D, tada će rasti i snaga mu je u tome, dok je oblik slova C njegova padajuća energija i u tom vremenu doznajemo treba obavljati sadnju korjenastih biljaka ali i svo presađivanje. Biodinamičarka tvrdi kako smo uvelike povezani i s mjesečevom energijom uključujući i tlo koje noću ima drukčiju snagu. I naši hormoni kaže ona drukčije su aktivni tijekom noći, a sve na ovome svijetu ima svoje cikluse i integralnu brojku sedam, svoje sinusoide i logaritme.