Zaštita masline od posolice, četiri savjeta stručnjaka

Stručni suradnik Maslinara, dr. Marin Krapac u 61. broju našeg časopisa piše o problemu posolice koji se javlja tijekom zime te načinima ublažavanja štetnog utjecaja ovog prirodnog fenomena.

Što je posolica i kako nastaje?

Tijekom zimskih mjeseci, u onim maslinicima koji se nalaze na lokacijama u blizini mora, može se javiti problem posolice. Do posolice dolazi zato što jak vjetar, najčešće bura, podiže kapljice mora, donosi ih do kopna te one padaju na tlo, a nakon isparavanja vode na tlu ostaje sol, odnosno natrijev klorid.

Osim toga, do više koncentracije soli u tlu može doći i uslijed učestalog navodnjavanja vodom u kojoj je prisutna povišena koncentracija soli ili ukoliko se stabla maslina nalaze na tlima kod kojih podizanjem razine mora dolazi do prisutnosti morske vode u zoni rizosfere, odnosno zoni korijenovog sustava masline.

Problem posolice ne može se u potpunosti ukloniti, ali njezine štetne učinke moguće je ublažiti.

Evo nekoliko savjeta:

1. Sadnja biljaka tolerantnih na viši salinitet tla

Jedan od načina ublažavanja problema posolice može biti sadnja zaštitnog pojasa biljkama koje su tolerantne na viši udio soli u tlu, tzv. halofiti poput trstike (Phragmites australis) te sorti maslina koje su otpornije na viši salinitet. Od domaćih sorti u laboratorijskim istraživanjima višu su otpornost pokazale Oblica i Istarska bjelica.

2.  Primjena gnojiva s višim udjelom kalcija

Kalcij je važan u povećanju otpornosti masline na višak soli, jer utječe na metabolizam uklanjanja suvišnog natrija iz biljke. Nedostatak kalcija zabilježen je uglavnom na kiselim tlima. Godišnje se urodom plodova i odrezanim granama iz maslinika iznese oko 60 kg kalcija po hektaru. Ovaj izneseni kalcij potrebno je nadomjestiti gnojidbom.

Zašto je važna drača u masliniku

Višegodišnja znanstvena istraživanja su pokazala da ukoliko je u slanu vodu koja je bila korištena za navodnjavanje dodan kalcij, na sortama maslina tolerantnih na višak soli, nije došlo do smanjenja rasta i rodnosti maslina.

3. Navodnjavanje

Ukoliko se zaslanjena tla intenzivnije navodnjavaju vodom u kojoj nije visok udio soli (< 450 mg/L), sol se ispire iz zone korjenovog sustava masline te njezin utjecaj više nije toksičan za biljku. Učinkovitost navodnjavanja u svrhu ispiranja viška soli iz zone korjenovog sustava masline u dublje slojeve ovisi i o mehaničkom sastavu tla.

Najbolji načini za zaštitu masline od mediča

Ukoliko su tla glinovita, potrebno je primijeniti veću količinu vode u duljem vremenskom periodu kako bi se sol isprala u dulje slojeve, za razliku od lakših, pjeskovitih, tala ili tala s višim udjelom kamena, gdje se sol slabo veže za čestice tla i lakše ispire u dublje slojeve.

4. Sadnja na lokacijama udaljenih od mora

Mnogo je čimbenika koji utječu na oštećenja uzrokovana zbog povišene slanosti tla, poput različite otpornosti sorti, kondicije i zdravstvenog stanja stabala maslina, stanja opskrbljenosti biljnim hranjivim tvarima, karakteristika tla, te zbog toga ne postoji jedinstven pristup rješavanju ovog problema.

Najbolji i najučinkovitiji način je sadnja maslina na onim lokacijama i terenima gdje posolica ne predstavlja problem, a prilikom navodnjavanja potrebno je voditi računa o kvaliteti vode koja se primjenjuje za navodnjavanje.