Zaštitite voće od truleži pravovremenim djelovanjem

Trulež ploda (Monilia fructigena) jedno je od gljivičnih oboljenja koje se javlja u toplijem dijelu godine i naglo se širi, posebno nakon dugotrajnih i obilnih kiša. Ovo je posebno izraženo ako su padaline došle nakon dužeg perioda lijepog i sunčanog vremena. U tom slučaju dolazi na plodu do sitnih, nevidljivih okom, pukotina. Te pukotine ulazna su mjesta za infekciju patogenom. Vremenske nepogode, tuča, kao i sve bolesti i štetnici koji čine štete na voću, također su uzročnici širenja truleži ploda. Bolest se obično pojavljuje pred samo zrenje voća.

Trulež nastaje prije svega širenjem spora, koje već postoje na parceli. Također, vlažno vrijeme, slab protok zraka, bujna vegetativna masa i nedovoljna provjetrenost krošnje, povoljni su uvjeti za napredovanje bolesti.

Uklonite sve faktore koji potiču oboljenje

Potrebno je ukloniti sve faktore na koje se može utjecati, a koji dovode do rana na plodovima. To su između ostalog bolesti kao što je šupljikavost lista (Stigmina carpophila), zatim štetnici kao što su trešnjina muha (Rhagoletis cerasi), breskvin moljac (Anarsia lineatella), breskvin savijač (Cydia molesta), šljivini savijači (Cydia funebrana, Cydia prunivorana), zatim ukloniti gnijezda osa i stršljena u blizini. Boreći se protiv navedenih bolesti i štetnika, indirektno se utječe i na trulež plodova.

Osjetljivost plodova na napad truleži povećava se sa zrenjem. Konidije gljivice pomoću klijavih cjevčica najčešće prodiru u plodove kroz rane uzrokovane mehaničkim oštećenjima. Povremeno, rane u plodovima mogu se razviti i kroz stome ili direktno kroz kutikulu.

Kako dolazi do truljenja plodova?

Plodovi mogu biti zaraženi od faze zametanja do faze berbe, ali i nakon toga u skladištu. Na mjestu zaraze, a to je najčešće kožica jabuka ili krušaka, pojavljuju se najprije zelenkastožute, a kasnije svijetlosmeđe koncentrične pjege koje se brzo povećavaju i zahvaćaju veći dio ili čitav plod. Tkivo mesa ispod pjege truli i potpuno propada.

Napadnuti plodovi bivaju potpuno prožeti micelijem gljivice i uslijed gubitka vode smežuraju se i naboraju. Njihovo unutrašnje tkivo je najprije spužvasto, zatim očvrsne, ali zadrži plutastu formu. Takvi plodovi ostaju pričvršćeni za grane i grančice ili padnu na zemlju, a nazivaju se mumije. One se moraju obavezno ukloniti iz voćnjaka jer uzrokuju pojavu Monilie lahe.

Organskim preparatima zaštitite voće

Mjere za borbu protiv ove bolesti sastoje se prvenstveno od indirektnog djelovanja. Ovo podrazumijeva suzbijanje štetnika, kukaca i drugih bolesti, koje oštećuju plodove. U proljeće, potrebno je prikupiti sve mumificirane plodove koji se onda uništavaju. Skladišta moraju biti čista. Fungicidi koji se najčešće koriste protiv truleži su Teldor, Dional, Signum, Pehar.

Potrebno je koristiti i ekološka  sredstva koja u sebi sadrže korisne mikroorganizme jer oni uspješno štite biljku i plod od bolesti, a istovremeno je hrane i jačaju.

Preventivno se može prskati pri pojavi prvih plodova i ponoviti ovisno od vrste, dva ili više puta. Prska se tako da se kvalitetno poprskaju plodovi.

Kurativno tretiranje voća, odnosno, primjena preparata odmah po pojavi simptoma bolesti. "Nekada se na voćki javi oštećenje od truleži na samo jednom plodu pa pomaže kada se tada koriste sredstava za zaštitu", kaže proizvođač Zoran Stefanović. 

Zašto je važna karenca?

Primjena sredstava za zaštitu od truleži, nosi sa sobom i pitanje karence (period od trenutka prskanja pesticidima do trenutka kada je plod siguran za branje ili korištenje za prehranu).

Kemijsko tretiranje voća radi se pred berbu, zato i je važno poštivati karencu preparata. Stefanović kaže da se susretao sa slučajevima gdje se poljoprivrednici nisu pridržavali propisane karence i da su plodove odmah iznosili na tržnicu i prodavali, što kasnije može imati štetne posljedice po zdravlje ljudi.

"Ja se ipak pridržavam uputstva, čak sam problem riješio prihranjivanjem i to s preparatima koji sadrže mikroelemente. Posebno se pokazao kao dobar dodatak, kalcij. Izbor preparata daje mogućnost i za prihranu, prskanje preko lista ili zalijevanje, može i putem sustava kap po kap", priča Stefanović, kako se on izborio s ovim problemom.