Zašto je krečenje stabla u velikim voćnjacima rijetko?

Velike površine pod voćnjacima nisu lake za održavanje. Počev od rezidbe, prskanja, pa do zaštite stabala. U zimskom periodu, ukoliko se ne želi obaviti tretman stabala krečom, mogu da se koriste i neka druga sredstva.

Ipak, krečenje voćki predstavlja jednu od najvažnijih mjera koja bi trebalo da se uradi nakon završetka vegetacije, a prije dolaska niskih temperatura.

Koristiti prskalice sa pištoljima

Ova važna je za zaštitu voćaka od jačeg napada štetočina, tj. insekata i bolesti, u proljeće naredne godine. Da svima bude jasno, nije lako okrečiti deblo ili oprskati cijelo stablo zbog čega je u velikim voćnjacima ova mjera vrlo rijetka.

Često dolazi do začepljenja dizni jer se kreč, ako nije dobro procijeđen taloži na dnu atomizera, iako mješači non-stop rade. Da bi se pokrila cijela voćka potrebno je ići sa jačom dozom kreča, najčešće 25-30 kilograma na 440 do 500 litara vode.

Najbolje je koristiti ratarske prskalice za kukuruz sa pištoljima jer se tako postiže bolja pokrivenost stabla. Iako je ovaj posao naporan, naročito u velikim voćnjacima, prednost je što je kreč jeftiniji u odnosu na npr. Bordovsku čorbu, koja je u tečnom stanju i u sebi ima kombinaciju bakra i kreča. Međutim, njena cijena svake godine se mijenja i uglavnom ide ka gore.

Kalibracija prskalica ključna za smanjenje doze pesticida

Ako se kreč koristi uz dodatak kuhinjske soli, zbog boljeg prianjanja i sumpora, opet mu je cijena niža u odnosu na tečna sredstva, a osim Bordovske čorbe koriste se i ostala sredstva kao što su Cuprablau, Nordox, Galmin itd.

Posao od novembra do februara

Kako bi jeftinije prošli voćari ova sredstva posljednjih godina mahom koriste u proljeće, a u jesen ili ranu zimu, nakon prihrane voćaka, idu sa tretmanom insekticidima i fungicidima kako bi smanjili potencijal štetočina za narednu godinu.

Jedan od voćara koji imaju veće površine a ipak radi krečenje  je Darko Milošević iz Tutnjevca kod Ugljevika koji svoje voćke, odnosno, kompletna stabla, tretira krečom. Kaže nam, kako to najčešće radi u februaru jer koštičave voćke tada kreću u vegetaciju. Tretman se može odraditi i u novembru ili decembru, ali bi u slučaju jačih padavina, došlo do slabijeg ili jačeg spiranja kreča sa površine stabala i bilo bi poželjno ponoviti tretman ponovo u februaru.

Seljaci uglavnom kreče u aprilu

Definitivno je da krečenje u jesen ili zimu daje rezultate jer se smanjuje populacija štetnih insekata, npr. kruškine buve. Najgore je da se radi u aprilu kada je vegetacija uveliko počela, konkretno, bubrenje pupoljaka. Tada, zaista, ono nema nikakav efekat jer je korijenov sistem uveliko aktivan i transportuje hranjljive materije u nadzemni dio stabla.

Ipak, ogroman broj voćara koji imaju manje stabala, naročito u seoskim područjima, voćke kreči u proljeće i nikako se ne mogu nagovoriti da to ne rade. Često dolazi i do paleži pupoljaka jer je sloj kreča na pupoljku predebeo i ne može da dođe do njegovog razvića.

U slučaju da se ne želi uraditi prskanje kompletnih stabala može se uraditi i krečenje samo debla, sve do prvih ramenih grana. Deblo je najbolje krečiti u novembru ili decembru i, po potrebi, u februaru ako se u velikoj mjeri kreč ispere sa kore.

Smjesa je poznata - pet kilograma gašenog kreča, 250 grama sumpora i soli. I na ovaj način doći će do kasnijeg kretanja vegetacije što može da bude ključno u slučaju pojave kasnih proljećnih mrazeva. U ovoj godini upravo su ti mrazevi oštetili šljivu, najviše požegaču, zatim pojedine sorte jabuka i krušaka u nizijama.