Zašto treba primijeniti bakarno prskanje u zasadima voća i vinove loze?

Primjena bakra u zasadima voća i vinove loze je od izuzetnog značaja u zimskim mjesecima prije kretanja vegetacije kako bi se uništile prezimljavajuće forme gljivica ili bakterija, dok uz dodatak mineralnog ulja u pojedinim preparatima mogu se uspješno suzbiti i štetni insekti kao i grinje koje su prezimile na pojedininim dijelovima voća, na stablu, granama, grančicama i pupoljcima. 

Diplomirani inženjer fitomedicine, Anđela Protić, ističe koliko je važno blagovremeno primijeniti bakarne preparate kako ne bi došlo do razvoja bolesti i povećanog broja štetnih insekata kojima niska temperatura ne predstavlja problem prilikom razvića.

Primjena hemijskih preparata: Gdje griješe proizvođači, a šta im se savjetuje?

"Sa toplijim danima trebalo bi odraditi rezidbu voća, ukloniti sve oštećene grane, zaostale plodove koji predstavljaju izvor zaraze za predstojeću vegetacionu sezonu kao i oboljelo lišće koje visi na grani. Rezidba se može uraditi i ranije, ali je posljednji rok za zimsko prskanje prije nego što biljka započne proces vegetacije, a to je početkom marta, kada to vremenski uslovi dozvole", ističe Protićeva i dodaje da tretiranje treba obaviti po lijepom vremenu, bez vjetra, da ne bi došlo do zanošenja preparata, pri temperaturi oko 10 stepeni celzijusa, u najtoplijem dijelu dana, tako da ima dovoljno vremena da se depozit osuši dok ne počne da mrzne. 

Zimskim tretiranjem uništavaju se štitaste i lisne vaši, moljci...

Prema riječima našeg sagovornika prskanje treba da bude temeljno, što znači da stabla treba potpuno nakvasiti dok sa njih ne počne da kaplje, zbog čega se često kaže da "voćke treba okupati" kako bi spriječili kretanje infekcija koje prezimljavaju u voćnjacima i vinogradima. 

Patogeni koji prezimljavaju na biljkama u proljeće kada su povoljni uslovi za razvoj bolesti mogu izazvati infekciju, pa se tako javlja Monilinia laxa prouzrokovač sušenja cvjetova, grana i grančica i trulež ploda na koštičavim voćnim vrstama, zatim Erwinia amylovora, bakteriozna plamenjača jabučastih voćaka, Taphrina pruni prouzrokovač rogača na šljivi i druge. 

Što se tiče prezimljavajućih formi štetnih insekata, a koji se mogu suzbiti zimskim tretiranjem bakarnim preparatima ističu se štitaste i lisne vaši, moljci i slično. 

"Ukoliko je potrebno da biljka bude zaštićena na duži vremenski period koriste se preparati na bazi bakar oksihlorida, bakar oksida ili bordovske čorbe. Međutim, ukoliko je potrebno trenutno brzo djelovanje bakra onda se treba opredijeliti za bakar sulfat ili trobazni bakar sulfat koji imaju i najjače baktericidno dejstvo", napominje Protićeva. 

Posljednje prskanje preparatima na bazi bakra se vrši u jesen kada opadne 50 posto lišća kod voća i vinove loze i kada su temperature više od osam do 10 stepeni celzijusa. Ovo je takođe važan tretman, jer pripremamo biljku za zimu i sprečavamo pojavu infekcije narednog proljeća. 

Sačekati povoljan trenutak

Ono što je važno naglasiti, a to je da se prilikom primjene bakra mora voditi računa da ne krene vegetacioni period, jer će u suprotnom preparat izazvati ožegotine na mladim listićima voća, naročito kod breskve koja je jako osjetljiva na već pomenuti bakar.

Poljoprivrednici čekaju pogodan trenutak za zimsko prskanje, a s obzirom da se ove sedmice ponovo očekuju niske temperature, vrlo je moguće da će se sa ovim tretiranjem još malo sačekati. Cijene bakarnih preparata su slične kao prošle godine, ali uprkos tome, pojedini proizvođači se i dalje dvoume kako je najbolje postupiti.