Zbog mraza i do 70% manja proizvodnja maline?

Prošla 2016. godina okarakterizirana je rekordnom u kvantitetu proizvodnje maline sa ukupnom procijenjenom količinom od oko 22.000 tona, ali je pretpostavka da će u tekućoj godini proizvodni potencijal biti smanjen i do 70%, istaknuto je u Sarajevu na nedavno održanoj konferenciji u organizaciji saveza proizvođača i otkupljivača jagodastog voća.

Glavni razlog iznesene tvrdnje posljedica je izuzetno niskih temperature tokom zimskog perioda, pojave mraze i snijega nakon aktivacije maline tokom mjeseca aprila. U okviru analize stanja, proizvodnje i plasmana jagodičastog voća izneseni su zvanični podaci da trenutno postoji oko 60.000 proizvođača sa ukupnom obradivom površinom oko 3.000 ha, te da se najveći dio proizvodnje odnosi na malinu. Pored toga su izneseni generalni problemi u proizvodnje maline, a to su:

• vremenske nepogode (niske temperature -25°C) visoki snijeg i mraz tokom mjeseca aprila
• najava niskih otkupnih cijena, ograničenog otkupa određenih sorti maline i neredovna isplata od strane određenog broja hladnjačara
• neujednačenost poticaja za ovu poljoprivrednu granu sa entitetskih, kantonalnih i općinskih nivoa
• neusaglašenost u radu savjetodavaca/agronoma

Na osnovu iznesene problematike proizašle su aktivnosti Saveza za 2017 godinu, a to su:

• saradnja sa savjetodavnim službama u cilju iznalaženja rješenja za ujednačeni koordiniran rad sa poljoprivrednicima
• aktivnosti na izgradnji partnerskih odnosa na fer osnovi između proizvođača i hladnjačara
• jačanje kapaciteta Udruženja i Zadruga, organizovanjem okruglih stolova, obilascima terena, uvezivanjem mreže otkupljivača i proizvođača.

Pored pomenute tematike generalni je zaključak većine učesnika da će pored reduciranog prinosa glavni problem biti vezan za kvalitetu konačnog proizvoda. Primarna preporuka svih izlagača bila je usmjerena na povećanje nivoa svijesti kod berača plodova vezanih za strogu higijenu ruku s ciljem onemogučavana eventualnog onečišćenja plodova i sigurnosti pri plasmanu. U kontekstu pomenute preporuke treba napomenuti da pojedini zdravstveni problem tipa hepatitis, novovirusa i E. coli mogu biti posljedica konzumacije plodova ubranih uz neadekvatnu higijenu ruku, te obzirom na jasnu regulative zemalja otkupljivača maline ova mjera je obavezna u cilju nastavka saradnje.

Ušteda električne energije

U ime firme Orangeplus prisutnima se obratio direktor Hilmija Burdžović te istakao činjenicu neophodnosti poštivanja HACCAP-Global GAP-ISO standarda. Osnov poštivanja pomenutih standarda mora počinjati od samih direktora, vlasnika hladnjača, kooprenata koji imaju obavezu kontrole procesa proizvodnje, berbe, transporta i upotrebe pesticida. Važan segment u unapređenju procesa proizvodnje maline je na stručnim licima koja moraju isticati važnost pravovremene primjene zaštitinih sredstava, karence, koncentracije, doze i prioritetno značaj pravilne higijene ruke prilikom berbe maline.

Na konferenciji je sudjelovao i USAID-ov projekat energetskih investicija (EIA), koji je predstavio mogućnosti znatne financijske uštede putem promjene dobavljača električne energije. Ovo je privuklo pažnju prisutnih, jer hladnjače za malinu imaju značajne troškove vezane za električnu energiju tokom većeg dijela godine. Elma Haverić je u okviru pomenutog domena prezentirala informaciju o mogućnosti da svi komercijalni kupci (mala, srednja i velika preduzeća) mogu promijeniti svog snadbjevača električne energije, te pokušati ispregovarati bolje uvjete (cijene) sa svojim postojećim snadbjevačem.

Pored toga je istaknuta opcija pregleda svih komercijalnih snadbjevača električnom energijom za FBiH koja se može pronači na stranici www.ferk.ba, te za RS na stranici www.reers.ba. Rezultati na terenu u toku prethodne godine pokazuju da je preko 60 kompanija u FBiH promjenilo snadbjevača električne energije, a njih preko hiljadu ispregovaralo povoljnije uvjete (cijene) sa psotojećim snadbjevačima.

Najbitniji je dijalog

Na skupu je predstavljeno nekoliko vrhunskih stručnjaka koji su održali prezentacije vezane za proizvodnju maline u Srbiji i pravilne upotrebe zaštitnih sredstava.

Pored prezentacije održani su okrugli stolovi na temu proizvodnje maline i konsolidacije savjetodavnih usluga u BiH. Na osnovu svega iznesenog definisani su ključni prioriteti u nadolazećem periodu. Predstavnici USAID Sweden Farma II najavili su organizaciju dijaloga između proizvođača, prerađivača jagodastog voća i javnog sektora na svim razinama.

Najznačajniju podršku organizaciji pomenutog skupa pružile su USAID/Sweden Farma II i švicarski Caritas.

Foto: Bigstockphoto/VladimirNenezic