Želimir Badurina: Ulje od divljih lunjskih maslina ima milijun fenola

Po pikantnosti i gorčini naša ulja su bez premca u svijetu, kaže Želimir Badurina, uspješni maslinar i vlasnik uljare u Lunu na otoku Pagu. On je spremno prihvatio inicijativu dr. Ivice Vlatkovića da se od samoniklih tisućljetnih lunjskih maslina ove godine proizvede ulje i dogodine, zajedno s uljima iz Dalmacije, pošalje na najveće svjetsko ocjenjivanje kvalitete maslinovih ulja - NYIOOC u New Yorku.

“Ukoliko se pravilno poberu i prerade masline i sačuva kvaliteta to bi ulje moglo postati svjetska senzacija”, smatra dr. Vlatković. Ne govori napamet. Taj novigradsko-zadarski uspješni liječnik i maslinarski vizionar sa svojim uljima je sudjelovao na mnogim međunarodnim manifestacijama maslinara i uljara. Pet godina za redom za svoja ulja u New Yorku osvaja odličja. Ovaj put dvije zlatne medalje za dva ekstra djevičanska ulja - monosortnu Šoltanku i blend od Coratine i Leccina pa dobro zna kakva ulja se cijene i što prestižna svjetska natjecanja znače za promidžbu i brediranje kao i za zemlju iz koje dolaze.

Najbolji primjer je ovogodišnji NYIOOC na kojemu su hrvatska ulja osvojila 66 zlatnih i 22 srebrne medalje.

Istra svima otvorila oči

“Po kvaliteti ulja četvrti smo na svijetu”, kaže Vlatković. To treba zahvaliti i činjenici da je ovaj put na ovo svjetsko ocijenjivanje poslano ukupno 106 uzoraka ili 75 posto više nego lani. Naime, istarskim maslinarima koji već niz godina organizirano pohode sva najznačajnija svjetska natjecanja u New Yorku su se po prvi put kolektivno pridružili i maslinari iz Dalmacije. “Istra je potvrdila reputaciju, a mi iz Dalmacije da imamo kvalitetu”, govori ne krijući zadovoljstvo što se o Hrvatskoj počelo govoriti i  pisati o superlativima.

Čak je i utjecajni američki specijalizirani čaposis i portal Olive Oil Times na naslovnici najavio i na više stranica objavio inspirativan tekst o usponu hrvatskog maslinarstva. “Istra nam je svima otvorila oči, ali zajedno smo jači”, govori on. Smatra da uz Istarsku i četiri dalmatinske županije u hrvatsku maslinarsku reprezentaciju treba uključiti i Primorsko-goransku te Ličko senjsku županiju kojoj pripada i kultno maslinarsko mjesto Lun na otoku Pagu. To mjesto kao i njegove samonikle više od tisuću godina stare masline još nisu valorizirani koliko bi svojim fenomenom trebali biti i izvan Hrvatske.

Ulje od lunjskih maslina svjetski fenomen

S time je suglasan i Želimir Badurina, jedan od osnivača Maslinarske zadruge Lun koja, uz podršku Grada Novalje i tamošnje turističke zajednice upravlja "Vrtovima lunjskih maslina” kao turističkom destinacijom.

Lunjski maslinici protežu se na oko 400 ha i broje više od 80.000 stabala autohtone sorte Oblica nacijepljene na divlju podlogu Olea oleaster linea. Badurina tvrdi da najstarija maslina na Lunu broji 2.000 godina, a Vlatković domeće da je ovaj maslinik raritet ne samo otoka Paga i Hrvatske  – na cijelom Mediteranu više nema ovako očuvanih divljih maslina u njihovu prirodnom okruženju. To, na žalost, nije dovoljno poznato čak ni u europskim, a kamoli svjetskim stručnim krugovima.

Zato i predlaže da se u sustavniju valorizaciju lunjskog fenomena krene korak po korak. Za početak predlaže od ovogodišnje berbe proizvesti kvalitetno ulje da bi ga 2022. godine uputili na najveću svjetsku pozornicu maslinovih ulja - u New York.

Neka se svjet uvjeri u njihovu kvalitetu i otkrije još jednu maslinarsku zanimljivost iz Hrvatske. Ulje proizvedeno i predstavljeno od tisućljetnih lunskih maslina na NYOOC pobudio bi samo po sebi interes svijeta.

Dva hrvatska divlja genoma i jedinstvena senzorika

"Ukoliko se pravilno poberu i prerade masline i sačuva kvaliteta ulja to ulje bi moglo postati senzacija NYIOOC-a, a time i puna valorizacija Luna kao maslinarskog kulturnog dobra", opetuje Vlatković. Posebno ističe kako tisućljetne lunjske masline, zbog svoje kompleksne genetske determinacije i raznolikosti kao i svog porijekla, po istraživanju dr. Tatjane Klepo sadrže jedan od dva hrvatska divlja genoma i on se zove Lunsko-lastovski. Plodovi su sitni pa za kilogram ulja treba 15-20 kg maslina. No, ta ulja od lunskih maslina nose svoju jedinstvenost u senzorici koju nigdje nitko ne može proizvesti zbog jedinstvenog teroara. Imaju i dodatna ljekovita svojstva, tvrdi dr. Vlatković.

Kako ih proizvesti da dogodine i na najvećoj svjetskoj pozornici, u konkurenciji više od tisuću uzoraka iz svih maslinarskih zemalja svijeta pokažu svoju osobitost i kvalitetu?

Tri lunjska ulja za svjetsku pozornicu u New Yorku

Prvi dogovor o tome je već “pao” jučer popodne. "Čuo sam se s dr. Vlatkovićem. Lipo smo razmijenili mišljenja i dogovorili plan postupanja s konačnim ciljem odlaska na smotru u New York”, otkriva Badurina. Radit će se najvjerojatnije tri ulja. Jedno od plodova samonikle masline, drugo od sorte Korzikane nacijepljene na divlju podlogu i treće od Oblice također na divljoj podlozi.

Sezona se, kaže, zasad dobro odvija, masline su dobro resale, pratit će ih i njegovati do berbe i onda odlučiti s kojih stabala brati i u koje vrijeme. Bitno je da plodovi budu zdravi, ubrani u trenu optimalne zrelosti prerađeni isti dan, kaže. Preradit će se u njegovoj supermodernoj Uljari Lun linije Toscana enologica Mori - Oliomio, kapaciteta 850 kg na sat.

Uz Istarsku i četiri dalmatinske županije u hrvatsku maslinarsku reprezentaciju treba uključiti i Primorsko-goransku te Ličko senjsku kojoj pripada i kultno maslinarsko mjesto Lun na otoku Pagu.

Sustav prerade je u dvije faze i on sam po sebi garantira ulje visoke kakvoće ukoliko se same masline uberu u pravo vrijeme i prerade isti dan. Naravno za vrhunsko treba i vrhunska maslina- zdrav neoštećen plod ručno ubran. Nositelj samog posla i organizator s lunjske strane će biti Maslinarska zadruga Lun, kao organizacija koja okuplja respektabilan broj maslinara. "Oni su već upoznati s inicijativom i u narednom razdoblju će se početi s konzultacijama kako bi se dogovorili praktični koraci koje treba poduzeti", govori Badurina koja ima 550 stupi maslina, od kojih 200 starih.

Kakvo je ulje od divljih maslina i čije je najbolje?

Ulje od divljih maslina, dodaje, izrazito je pikantno, a i voćnost je posebna, drugačija od ulja kultiviranih maslina. Hoće li se svidjeti svjetskim panelistima i organoleptičarima to će se tek vidjeti. Sigurno je da će biti kvalitetno, nositi naziv Maslinarske zadruge Lun i sadržavati mali milijun fenola. "A fenoli su zdravlje", istaknuo je Želimir Badurina.

Na kraju je još dodao misao prof. dr. sc.  Đanija Benčića, inače velikog prijatelja Luna i lunjskih maslina: “Hrvatska u valorizaciji svog maslinarstva i maslinovog ulja u svijetu treba ići naprijed sa lunjskim maslinama i lunjskim maslinikom, kako bi svijetu pokazala kako mi nismo nikakva mlada maslinarska zemlja, već spadamo u kulturu koja maslinarstvo baštini tisućama godina, a čemu su lunjske milenijske masline živi dokaz.”

Tomislav Duvnjak glavni "krivac" za uspjeh dalmatinskih maslinovih ulja u New Yorku

Ovome se više nema što dodati. Osim možda da, osim na Lunu, divljih i milenijskih maslina ima više-manje diljem maslinarskog područje Lijepe naše koje se prostire na više od 900 kilometara obale i više od 1.000 otoka.

A glede prijepora čije je ulje najbolje, ne zamjerite piscu ovih redaka na komentaru: Od svih istarskih, dalmatinskih i primorskih najbolja su hrvatska maslinova ulja!