Životnu ušteđevinu uložio u ekološki uzgoj!

Poznati varaždinski odvjetnik Vladimir Sevšek, kojeg smo posjetili na njegovom imanju u Ljubešćici, otkrio je novinarima eVaraždin-a da ne žali vrijeme i novac kojeg je uložio u ekološku proizvodnju aronije, oraha i kestena.

Imanje Sevšekovih se nalazi u Varaždinskoj županiji, u južnom dijelu spomenute Općine, na nenaseljenoj lokaciji Stiper i obuhvaća površinu od 16 hektara. Okruženo je šumama i u blizini nema poljoprivrednih površina na kojima bi se odvijao konvencionalni uzgoj poljoprivrednih kultura.

"Sve to omogućava nam održavanje ekološke proizvodnje", naglasio je varaždinski odvjetnik Vladimir Sevšek, koji je prije pet godina odlučio uložiti svoju životnu ušteđevinu u podizanje nasada bobičastog, orašastog i ostalog voća. Zanimalo nas je odakle mu ljubav i interes za ovakvo intenzivno bavljenje ekološkom poljoprivredom.

"Nema boljeg lijeka od stresa koji se u mojem slučaju već 30-tak godina akumulira u odvjetničkom poslu. Također, uvjeren sam da i svi moji vršnjaci promišljaju kako će jednog dana otići u zasluženu mirovinu. Naime, tu život ne staje već se treba baviti nečim korisnim, dobrim za čovjeka i lokalnu zajednicu", kazao je Sevšek koji se može pohvaliti da je prvi u Hrvatskoj uredio plantažni nasad kestena koji je ujedno i ogledni.

Najveća trauma - okrupnjivanje zemljišta

Posjećuju ga radoznalci poput nas, ali i ugledni stručnjaci Poljoprivrednog fakulteta u Rijeci i njihovi studenti u sklopu terenske nastave. S uzgojem kestena je počeo u proljeće 2010. godine kupivši 700 mladih stabala.

"Nismo ih uspjeli posaditi na jesen 2009. radi lošeg vremena i sadnice su prezimile bunkerirane. Analizu tla radio je Bio Institut Čakovec, i rezultati su ukazivali kako je tlo idealno za kesten. Iako je položaj imanja odličan, problem su nam stvarale podzemne vode. Morali smo kroz parcele i šume sprovesti nekoliko kilometara odvodnih kanala, te probiti i urediti prosjeke i oko pet metara široke putove", prisjeća se Sevšek te dodaje kako mu je najveća trauma bila - okrupnjivanje zemljišta, kojeg je kupovao od stotinjak vlasnika.

Imanje trenutno sveukupno raspolaže sa 5,36 hektara nasada kestena i oraha, 2,96 hektara aronije te 0,26 hektara na kojima su zasađene ostale voćne vrste. Kada ga vidite, teško je povjerovati kakva je tu bila pustara.

"Bilo je tu vlasnika malih parcela od svega 50 metara četvornih, do onih koji su u posjedu imali parcelu površine 1.000 ili više m². Naučio sam da ne smijem kupovati zemljište na preskokce, već redom. Treba znati da sam kupio potpuno zapuštene površine obrasle šikarom, koje se mukotrpnim radom privelo svrsi. Nije bilo lako, krčili smo teren dvije godine. Čim je koja parcela otkupljena, odmah su angažirani bageri, kamioni i traktori. Sav odstranjen biološki materijal zbrinut je u depresije na kojima je to prethodno odobreno", ističe naš sugovornik koji je porijeklom iz Ljubešćice i u neposrednoj blizini plantaže ima obiteljsko zemljište, koje se generacijama nasljeđuje.

Sukladno poslovnom planu, nakon kupnje i pripreme zemljišta za sadnju, pristupilo se podizanju nasada aronije.

"Prvo je 2013. godine posađeno 2.100 sadnica i tijekom 2014. plantaža je povećana za dodatnih 3.000 sadnica. Već prve godine nasad je dao nekoliko stotina kilograma plodova, a lani je ubrano 1.600 kilograma aronije. Berba cjelokupne količine obavljena je ručno što je značajno otežavalo i usporilo proizvodni proces. U 2015. godini očekujemo povećanje uroda na 10 tona, a ta će se brojka povećati i u 2016. kada očekujem prinos od 25.000 kilograma", rekao je Sevšek.

Ulaganja i projekti

Jedno od značajnih ulaganja tangiralo je nabavu poljoprivredne mehanizacije i opreme za potrebe obrade ekološkog nasada orašastog voća i aronije u ukupnom iznosu od 765.827,88 kuna. "Navedeno ulaganje namjerava se realizirati kroz tri mjeseca od dana predaje projekta na natječaj Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj", pojasnila je ekonomistica Aleksandra Patrčević, viši stručni suradnik Finesa Grupe.

Inače, Sevšek je uvjeren kako će s postojećim sadnicama u konačnici dobivati urod od čak 40 tona aronije. No, uz još 5.000 dodatnih sadnica, ukupna godišnja proizvodnja već prije 2020. godine mogla bi dosegnuti 80 tona.

"Potrebna nam je nadogradnja, mala tvornica s destilerijom i sušarom koja ima dovoljan kapacitet za preradu, a bit će i dodatnog zapošljavanja. No, mene ne opterećuju proizvedene količine, već kvaliteta. Ne pada mi na pamet da sok aronije, koji mora imati karakterističnu boju, okus i miris, razrjeđujem vodom ili sokom drugog voća. Ne dozvoljavam berbu dok razina šećera u plodu ne dosegne od 22 do 23 %. Berba počinje u kolovozu i nikakve konzervanse ni aditive ne dodajemo u matični sok. On jedino prolazi pasterizaciju na 80 °C. Takav potpuno ekološki proizvod ulijevamo u vrhunski dizajnirane staklenke, dok je čaj u papirnatim paketićima", ističe Sevšek, te dodaje kako je iskoristivost ploda aronije između 70 i 80 %.

Kad je u tijeku berba aronije, Sevšek inzistira na trenutnoj preradi kako bi se izbjegla fermentacija plodova. "Ona mora biti obavljena isti dan. U međuvremenu, kupljen je berač plodova aronije s češljevima, koji je zapravo priključni stroj kojeg pokreće kardanski nastavak na traktoru. Plod aronije može se jesti sirov ili se prerađuje u sok, rakiju, pekmez ili čaj. Biljka je porijeklom sa sjevera Kanade u kojoj i njezin list koriste za pripremu čajeva. Uspijeva i na sjeveru Rusije pa je nazivaju sibirska borovnica. Izrazito je zdrava jer sadrži brojne antioksidanse, najviše od svih biljaka na kugli zemaljskoj. Smanjuje šećer, regulira tlak i masnoće u krvi", naglasio je Sevšek dodavši da se sok pije u količini od 0,5 dl dnevno, a bolesnicima se preporuča 1 dl dnevno.

Pulpa koja ostaje nakon prerade bobica u sok, može se iskoristiti za proizvodnju čaja ili rakije. S čajem je, upozorava, puno više posla, jer bobice nakon hladnog prešanja treba sušiti i mljeti. Za zaštitu bilja na plantaži koristi isključivo dozvoljene ekološke preparate. Stručnu pomoć pružio mu je Zdenko Freese, iz novomarofske tvrtke Pro-eco, ekspert koji dobro poznaje zaštitu bilja i razumije se u agrotehniku potrebnu za prirodni uzgoj.

"Angažirani su i stručnjaci Šumarskog instituta iz Jastrebarskog kod kestena i oraha, a za pomoć u uzgoju aronije koristim sve dostupne izvore, uključujući preporuke dobavljača sadnog materijala. Inače, od štetnika na aroniji je najopasniji ružičnjak koji napada cvijet, a ove godine pojavila se i zlatna mara, koja izgleda kao hrušt. Štetnik ostavlja ličinke u cvijetu i lovimo ih klopkama s feromonom", pojasnio je Sevšek dodavši da stablo kestena napada osa šiškarica koja svoje zametke ostavlja na pupovima i tu nastaju zadebljanja koja u konačnici uzrokuju defolijaciju stabla i ono umire.

"Srećom, iz Šumarskog instituta sam nabavio ose najeznice koje uspješno napadaju šiškarice kao prirodni neprijatelj. Vjerujem kako da će se udomaćiti i širiti te štititi kestene i ostala stabla u okolnim šumama", ističe.

Ništa bez motike

Međuredna obrada tla na parcelama zasađenim aronijom na lokaciji Stiper obavlja se traktorom i tri godine ručno - motikama, jer se aronija mora dobro ukorijeniti. Iako na imanju ne postoji navodnjavanje, zalijeva se po potrebi traktorskim cisternama i u ovom trenutku to zadovoljava potrebe.

Dodajmo i to da zatečeni ekosistem Sevšek nije narušio, već ga je oplemenio na najbolji mogući način. Stoga ne čudi da su među zvanim i nezvanim gostima na njegovom imanju i šumske životinje poput srna, zečeva i lisica. Međutim, one ga ni najmanje ne smetaju. "Dugogodišnji sam član LD Vepar Ljubešćica, te sam zbog njih na imanju postavio niz hranilišta. Šumske životinje to privlači, ali su hranilišta, pojilišta i solilišta locirana uz rub šume, na nama dostupnom mjestu da lakše dovozimo hranu. Ostavili smo srnama i oaze unutar šume s kupinjakom kojeg nitko ne smije uklanjati. Na žalost, uvijek se nađe krivolovaca koji čine štetu nelegalnim odstrjelom divljači", veli Sevšek kojem na prinosu aronije štetu pričinjavaju ptice.

Uspješno im je stao na kraj zvučnim rastjerivačima ptica, automatskim uređajima koji imitiraju glasanje grabljivica. Instalirao ih je na lovačke čeke. O daljnjim planovima Sevšek kaže kako namjerava intenzivno raditi i na obradi inozemnih tržišta, koje je veće kupovne moći i može si priuštiti njegov izrazito kvalitetan i zdrav ekološki sok od aronije.

"Sukladno potražnji i proizvodnom kapacitetu predviđene su i prodajne količine koje rastu s godinama. Što se pak tiče orašastih plodova, postoji velika potražnja za istima. Stoga se predviđa da će se sve ubrane količine uspješno i prodati. Prioritet nam je pronaći ino kupca za kompletnu berbu aronije i u tom smjeru već postoje realizirani kontakti", zaključio je Sevšek. Njegovi potpuno ekološki proizvodi, posebice sok od plodova aronije, prihvaćeni su i prepoznati na tržištu, a konkurenti i kušači za okus soka kažu da je bez premca.

Autor: Josip Novak