Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Pregled prema aktivnim materijama - Sintetički auksini - Derivati fenoksi karboksilnih kiselina

Derivati fenoksi sirćetne kiseline (2,4- D i 2,4,5 – T) otkriveni su početkom Drugog svetskog rata (1940), namenjeni za izvođenje borbenih operacija. Kao takvi odmah su dobili oznaku TOP SECRET i bili čuvani u najvećoj tajnosti. Zahvaljujući domišljatosti jedne od radnica tajnih istraživačkih centara (J. V. Mičel) koja je strogo čuvanim sredstvom, suzbila obilje maslačaka, u tr...

Pogledaj više...

Derivati fenoksi sirćetne kiseline (2,4- D i 2,4,5 – T) otkriveni su početkom Drugog svetskog rata (1940), namenjeni za izvođenje borbenih operacija. Kao takvi odmah su dobili oznaku TOP SECRET i bili čuvani u najvećoj tajnosti. Zahvaljujući domišljatosti jedne od radnica tajnih istraživačkih centara (J. V. Mičel) koja je strogo čuvanim sredstvom, suzbila obilje maslačaka, u travnjaku, u neposrednoj blizini kampa u kojem je boravila, počela su dalja istraživanja i prva primena herbicida. Ovi rezultati bili su nagoveštaj novog, boljeg vremena u poljoprivredi. Po svojoj strukturi predstavljaju derivate sirćetne, propionske ili butirne kiseline s jednim, dva ili tri atoma hlora. I sama činjenica da su i danas, nakon 70 godina prisutni na tržištu, u velikom broju aktivnih materija (7) i još većem broju preparata, jasno govori o njihovoj efikasnosti, sigurnosti i ekonomičnosti. Ti preparati na biljke deluju poput regulatora rasta ili biljnih hormona (indol–3 – sirćetne kiseline). Biljni hormoni u malim količinama (auksini, indoli) regulišu rast ćelije i njeno izduživanje. U velikim količinama u biljci izazivaju nekontrolisani rast, prekid sinteze proteina, deobu ćelija i zaustavljanje svih tokova u biljci. Često se nazivaju i hormonskim ili auksin herbicidima ili regulatorima rasta. Najvažniji herbicidi iz te grupe su: 2,4- D i MCPA. Masovno se koriste u postu za suzbijanje širokolisnih korova u žitaricama, kukuruzu, na livadama i pašnjacima. U Americi i Kini 2,4 – D (1982) korišćen je i kao zemljišni herbicid, iako se u zemljištu vrlo brzo razgrađuje. Tretman je obavljan dve nedelje pre setve soje. 2,4,5 –T je nakon masovne primene i ograničenja (dioksin) prestao da se proizvodi. Vrlo slični ovoj grupi su derivati fenoksibutirne kiseline (MCPB). Za njih je svojstveno da nemaju herbicidnih osobina u izvornom obliku (svi derivati butirne kiseline). Njihovim usvajanjem biljke podležu procesu beta oksidacije (gubi dva atoma ugljenika) i iz butirne prelaze u herbicidno aktivnu sirćetnu kiselinu. Ovaj primer se u literaturi često pominje kada se objašnjava pojam selektivnosti ili tolerantnosti. Danas su uglavnom prisutni u složenim preparatima u formi izomera (P). U zemljištu se brzo razgrađuju (1-4 nedelje). Opasni su kada se sredstvo kojim se prskaju korovi prenese na druge (širokolisne) kulture. Verovatno je da se početne reakcije biljke na prisutnost ove grupe herbicida odvijaju u dva smera. U prvoj etapi dolazi do brze acidifikacije (zakiseljavanja), i to približno unutar prve minute i gubitka ćelijskih zidova. Druga etapa koja sledi 30-45 minuta, nakon tretiranja povezana je sa sintezom nukleinskih kiselina. Niske (normalne doze) biljnih hormona regulišu sintezu nukleinskih kiselina i pretpostavlja se da su za njih odgovorni enzimi poznati kao RNA polimeraze. Na kraju nastaju RNA i proteini. U meristemskim tkivima, visoke doze biljnih hormona zaustavljaju sintezu RNA, pa samim tim i proteina. Ukupni rast biljke je zaustavljen. Suprotno tome, visoke doze biljnih hormona u starijim tkivima stimulišu sintezu RNA pa tako i proteina. Nenormalne pojave na biljkama izazvane nekontrolisanom deobom ćelija (mnoge tumoraste tvorevine) na kraju dovode do začepljenja provodnih tkiva i postepenog odumiranja. Simptomi delovanja ovih herbicida najčešće su opisani kao: hipertrofije i epinastije ili uvijanja stabljike i listova (rukavci).