Mravi mogu da unište i do 70% uroda u zaštićenom prostoru. Najviše su zastupljeni oni crni jer ih privlače obilje hrane i odlični uslovi za život.
Najčešće u staklenicima i plastenicima pronalazimo crne mrave jer ih privlače sjeme i mlade biljke. Pored toga, zbog sistema za zagrijavanje i navodnjavanje zemlja je rahla pa imaju optimalne uslove za život i razvoj kada je napolju hladno ili kada je sušno ljeto. Hrana i odgovarajuća sredina glavni su razlog zašto ovi insekti u velikom broju naseljavaju zaštićene objekte.
Štete koje pričinjavaju na usjevima u zatvorenom prostoru mogu biti i do 70 procenata. To je skoro cijeli urod. Hrane se sitnim sjemenkama koje posijemo. Donose biljne uši i brinu se o njima. Na taj način podstiču i širenje biljnih bolesti ili posebnih virusnih oboljenja. Prave mravinjake u zemlji i na taj način izazivaju odumiranje korijenja gajenjih biljaka.
Ne podnose vrste koje imaju jak miris. U tu grupu se ubrajaju: gorušica, bijeli luk, pelin, peršin. Treba napomenuti da se radi o aromi razvijenih biljaka. One mlade mogu stradati od mrava jer nemaju izražen miris.
Ne podnose začine i druge materije koje su jako aromatične. To možemo iskoristiti za posipanje zemljišta i mravinjaka. U tu svrhu dobre rezultate daju ljuta paprika, biber, duvan, cimet, pepeo, metvica, anis, lovorov list, borovnica, karanfilčić, zatim kora citrusa (limuna, grejpa, pomorandže).
Pravljenje kanala sa vodom vrlo je korisno zato što je to prirodna prepreka za njih. Dubina kanala potrebno je da bude više od pet centimetara kako bi bili efikasni. Mravinjake možemo preliti vrelom vodom samo kada su udaljeni od usjeva. Za ove namjene dovoljna je količina od jednog litra.
Paradajz nam može pomoći u borbi protiv ovih insekata. Neophodno je biljne dijelove pomenutog povrća, tačnije zaperke preliti ključalom vodom i ostaviti dva dana na sunčanom mjestu. U originalnom receptu preporučuje se dva kilograma zaperaka preliti sa deset litara ključale vode, ali se doze mogu prilagoditi našim potrebama. Poslije dva dana pripravak se procijedi i spreman je za upotrebu, odnosno zalijevanje mravinjaka.
Takođe se mogu otjerati rastvorom bijelog luka, koji se može iskoristiti za zalijevanje mravinjaka ili se krpa namoči u ovoj smjesi i raširi po površini zemljišta. Dovoljno je tri do četiri krupnija čena bijelog luka sitno isjeckati, preliti sa jednim litrom vode i ostavit peko noći.
Rastvor od gorušice je efikasan za zalijevanje. Preporuka je u jedan litar vode rastvoiti 50g gorušice u prahu i ostaviti u poklopljenoj posudi sledećih dva do pet dana u zavisnosti od temperature.
Raskopani mravinjaci mogu se posipati i prahom gorušice ili talogom kafe.
Takođe ne podnose ni kvasac. Raskopan mravinjak pospite kvascem, a bolji efekat se postiže kada se on razmuti u vodi sa šećerom. Pričeka se dok se ta smjesa aktivira i time se zalije mravinjak. Poslije posipanja ili zalijevanja, prekrije se zemljom koju smo raskopali.
Protiv mrava nam može pomoći i kombinacija kvasca i meda jer će ih privući med. Osim njega, mogu da se koriste voćne marmelade ili džemovi. Kada se pomiješaju sa kvascem dobije se izuzetno efikasno sredstvo. Veoma brzo nakon konzumacije navedene smjese oni ugibaju.
Tagovi
Autorica