To je sistem ekološkog upravljanja biljnom proizvodnjom koji čuva i unaprjeđuje biodiverzitet, prirodno kruženje materija i biološku aktivnost zemljišta.
Pod pojmom organska poljoprivreda najčešće se podrazumijeva način gajenja biljaka, pri kojem se ne koriste sintetička mineralna đubriva i pesticidi. Međutim, ona je i mnogo više od toga, smatra stručnjak za ratarstvo, Danijela Ilić.
To je sistem ekološkog upravljanja biljnom proizvodnjom koji čuva i unaprjeđuje biodiverzitet, prirodno kruženje materija i biološku aktivnost tla.
Pošto se hemijski preparati za zaštitu bilja i mineralna hranjiva izostavljaju iz upotrebe u organskom uzgoju, od primarne važnosti je dugoročno održavanje plodnosti zemljišta, primjenom, prije svega, integralnih i preventivnih mjera, kao što je plodored, upotreba međuusjeva, pokrovnih kultura, organskih đubriva i slično. Uvođenjem ekoloških gazdinstava - doprinosi se očuvanju prirode i promocije zaštite životne sredine.
Konvencionalni sistemi ratarenja odlikuju se primjenom intenzivne agrotehnike, koja može da utiče na degradaciju tla, smanjen sadržaj humusa u njemu i dugotrajno osiromašenje u proizvodnom, ekonomskom i ekološkom smislu.
Sistemi koji teže ka održivoj poljoprivredi radi racionalnijeg pristupa prirodnim resursima oslanjaju se na redukovane principe obrade zemlje, pretežno konzervacijskog karaktera. Na integralnom pristupu đubrenju i ishrani biljaka te istom pristupu i u zaštiti bilja i davanju mnogo većeg značaja plodoredu i njegovoj fitosanitarnoj ulozi, ističe Ilićeva.
Plodored: Smjena usjeva, pravilna obrada tla i ekonomski benefiti
Kako smo ranije pisali, gajenjem istih ili sličnih žitarica duži niz godina na jednoj njivi dolazi do nakupljanja prouzrokovača bolesti, štetočina i specifičnih korova što svake sezone sve više smanjuje prinos i to je posebno izraženo kod vrsti koje nikako ne trpe monokulturu, poput suncokreta, šećerne repe, lucerke, ječma, paprike i lubenice.
Izmjenjeni sistem đubrenja, uz održavanje nivoa organske materije, zatim promjena formulacija mineralnih hranjiva i njihovo lokalizovano i blagovremeno unošenje, zaštita usjeva uz značajno smanjenu ili potpuno isključenu upotrebu pesticida i primjena ekoloških mjera borbe i bioloških preparata - samo su neke od specifičnosti u ratarenju.
U organskoj proizvodnji kao dijelu održivog razvoja nema upotrebe vještačkih đubriva i pesticida za sisteme održivog ratarenja. Posebno značajna je povećana uloga plodoreda. Veća pažnja se posvećuje i učešću travno-leguminoznih smješa, združivanju usjeva, gajenju međusezonskih i pokrovnih biljaka, kao i izboru otpornijih sorti i hibrida, adaptiranih na uslove nižih, racionalnijih ulaganja.
Za đubrenje se koriste isključivo ona organska: stajnjak, različite vrste komposta, zelenišno đubrivo, biološki azot porijeklom iz simbiozne i nesimbiozne azotofiksacije, ali i prirodna mineralna hranjiva. Od mjera njege sprovode se mehaničke (okopavanje, kultiviranje, drljanje) i biološke, naročito u zaštiti od korova, bolesti i štetočina.
Organski uzgoj stavlja u prvi plan zdravlje ljudi i zaštitu prirode, uključujući i zemljište pa samim tim podrazumijeva veći nivo poznavanja biologije i zahtjeva svake gajene vrste, napominje ovaj stručnjak.
Tagovi
Autorica