Bobice pasjeg trna su bogat izvor vitamina i minerala, a njihov sok sadrži neke proteine, vitamin C, vitamin E, karotenoide, različite minerale i organske kiseline.
Pasji trn (Hippophe rhamoides ) na našem se području može naći u obliku različitih podvrsta u planinskim dolinama i obalnom području, a u vrtovima i parkovima uzgaja se i kao ukrasni grm. Pun je vitamina i tvari koje čuvaju srce. Pasji trn ili vučji trn prirodni je izvor vitamina i drugih bioaktivnih sastojaka. Biljna vrsta iz obitelji Elaeagnacea naraste do 10 m visine. Bobice su bogati izvor vitamina i minerala, a njihov sok sadrži neke proteine, vitamin C, vitamin E, karotenoide, različite minerale i organske kiseline.
Ima vrlo jak i razgranat korijen, pa učvršćuje tlo. Zbog toga je najbolje saditi ga upravo na sipinama ili na pjeskovitim sunčanim padinama, jer ne podnosi duže zadržavanje vode u tlu. Inače, dobro raste i na mršavom tlu i nije ga potrebno gnojiti, osim što mu je ponekad dobro dodati mljevenog kamena.Pasji trn je lijepi grm uskih, srebrnastih listova i sitnih narančastih bobica koje rastu u velikom broju i gusto pokrivaju tanke grančice. Grm ili malo stabalce pasjeg trna cvate u rano proljeće, prije listanja, žutim cvjetićima, a na jesen, nakon opadanja lišća, bobice dugo u zimu ostaju na granama, što ovaj grm čini vrlo dekorativnim.
Listovi su naizmjenični, dugi, kopljasti, srebrni na donjoj strani, a kasnije smeđe-crveni i ljuskasti. Muški cvjetovi sakupljeni su u kratke rese; ženski cvjetovi u rahle grozdove na stapkama. Cvjeta u travnju i svibnju. Oprašuje se pomoću vjetra. Plod je narančasta ili žuta bobica sa smeđim točkicama, vrlo bogate karotinom i vitaminima C, E (alfa tokoferol) i F.
Plodovi služe i za ljudsku prehranu, ali samo u prerađenom obliku, (sirove bobice nisu za jelo); za marmeladu, pekmez, žele (bez sjemenki), vitaminski koncentrat, sok, dodatak različitim jelima i drugo.
Žuti ili narančasti plodovi koriste se prerađeni u sokove i marmelade, tek rijetko osušeni. Plodovi su hranjivi i lako probavljivi, nešto bolji kada izmrznu. Ubiru se zavisno od sorte od srpnja do listopada. Biljka je dvodomna; kako bismo dobili plodove, moramo imati muške i ženske biljke. Od pulpe vučjeg trna proizvodi se ulje koje sadrži prirodne pigmente karotenoide, tokoferol, fitosterol i palitoleinske kiseline. Djeluje protuupalno i baktericidno i pomaže u zacjeljivanju ožiljaka.
Bobice su bogat izvor vitamina i minerala, a njihov sok sadrži neke proteine, vitamin C, vitamin E, karotenoide, različite minerale i organske kiseline.
Bobice pasjeg trna iznimno su bogate C vitaminom i stoga se mogu upotrijebiti za pravljenje vitaminskih napitaka, a mogu se sušiti i za čaj, koji će biti još bogatiji vitaminom C nego čaj od šipka.
Biljka se razmnožava proljetnim reznicama, koje se u pjeskovitom zemljištu u stakleniku ili klijalištu vrlo brzo ukorijene. Kako grm ili stabalce pasjeg trna ne zauzima mnogo mjesta, može ga se saditi i u manjim vrtovima, u kojima će imati dvojaku ulogu - i kao lijepa dekorativna biljka i kao korisna iako neuobičajena voćka.
Ima vrlo jak i razgranat korijen, pa učvršćuje tlo.
Mnoge podvrste, koje se razlikuju po obliku, boji i okusu ploda te sadržaju aktivnih sastojaka, dostupne su danas na tržištu. Pojedine vrste uzgajaju se za različite svrhe - za potrošnju odmah ili kao sirovina za farmaceutsku industriju.
U susjednoj Hrvatskoj, u Zagorju se uzgojem pasjeg trna na 1.000 m² bavi Mladen Sluganović koji se za ove bobice zainteresirao na tečaju permakulture. Ove je godine ubrao oko 15 kilograma, a iduće očekuje 100 kilograma. Plodove bere od jula do zime, ovisno o sorti. Koristi ih u napitcima ili ih suši, a lišće koristi za čaj.
"Lišće koristim za čaj, plod-bobice se iskoriste i izuzetno su ljekovite, prepune C vitamina, dobre za želudac, imunitet. Par ozbiljnih proizvođača iz Ukrajine i Rusije proizvode ulje u kapsulama za jačanje imuniteta, za mazanje porezotina. Znam da se najviše sade i rade pripravci u Kini, Indiji, Rusiji, Ukrajini, Kanadi. Na području Europe je to Njemačka, pribaltičke zemlje, Finska, Rumunjska dok je na našim područjima ima vrlo malo. Proizvode prodajem usmenom predajom, netko nešto kupi, zadovoljan je, pročuje se i ide dalje", zaključuje Sluganović.
Foto: Mladen Sluganović
Tagovi
Autorica