Nepovoljne vremenske prilike dosta su doprinjele da ova godina bude izuzetno loša za pčelare. Ipak, ljudski faktor je tu najvažniji.
Udruženje pčelara "Nektar", iz Tuzlanskog kantona organizovalo je 6. međunarodnu analizu meda takmičarskog karaktera, koja je još uvijek u toku. Danas, 05. septembra, stručna internacionalna komisija izvršiti će senzorsku analizu nakon čega slijedi utvrđivanje rezultata, stoji na Facebook profilu Pčelarskog društva "Nektar".
Navedene aktivnosti prethode 15. tradicionalnom Sajmu meda "Medena", koji će se održati u Tuzli, 18. i 19. septembra na Trgu slobode. Izlagači su pretežno iz Tuzanskog kantona i Brčko Distrikta. Na ovoj manifestaciji, međunarodnog karaktera, ocjenjivati će se sve vrste meda putem tehnološke i senzorske analize, zatim med u saću i propolis, takođe senzorskom tehnikom.
Ipak, situacija u domaćem pčelarstvu nije baš sjajna. Nepovoljne vremenske prilike donijele su probleme pčelarima. Što se tiče prinosa oni su značajno manji u odnosu na prošlu godinu.
"Imamo 1.500 registrovanih pčelara sa oko 30 hiljada košnica. I ova godina je veoma loša za njih. Bagremovog i lipovog meda skoro da i nema, nešto manje prinose imamo od livadskog meda", navodi Suad Selimović, sekretar Udruženja poljoprivrednih i prehrambenih proizvođača Kantonalne privredne komore TK.
Loša godina: Pčelari ostali bez meda - traže pomoć ministarstva
Prema riječima pčelara, prošla godina je bila izuzetno loša, ali ova je tek katastrofalna. Kako kažu, ovakvo stanje nije samo posljedica pandemije korona virusa.
"Jednostavno stalne kiše, promjene vremena i brojni drugi faktori doprinijeli su da pčelarska godina bude loša. Ljudski faktor je najvažniji. Ako se čovjek bude odnosio prema prirodi kao i do sada, onda ćemo ostati i bez meda i bez pčela", smatra Dženana Pirić, pčelarka iz Tuzle.
Uzgajivači pčela sa teritorije TK naglašavaju kako su u ranijem periodu imali šest KM po košnici da bi se taj iznos povećao na 15 KM nakon pregovora sa Mustafom Šakićem, ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Ipak, nisu zadovoljni poticajima koje dobijaju od nadležnih federalnih institucija jer su veoma mali i odnos prema pčelarstvu i pčelarima je neprihvatljiv, navodi Avaz.
Prva bh. "pametna košnica" koja prati težinu meda i jača pčelinji fond
"Federalne vlasti daju poticaj za proizvođače koji imaju više od 20 košnica. U Tuzlanskom kantonu potpore se dobijaju ukoliko se posjeduje 15 košnica", pojašnjava Selimović
Kada je u pitanju podrška pčelarima i ovom sektoru, najpovoljnija situacija je u Brčko distriktu, gdje resorne vlasti daju pčelarima 30 KM poticaja po košnici.
Tagovi
Autor