Ulaskom u Schengen Hrvatska postaje linijom obrane od patvorina

"Krajnje je vrijeme da se državne institucije prime posla, da počnu provjeravati sve proizvode koji se nazivaju medom, a često to nisu“, apelira Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza. Upozorava da se kupce uobičajeno vara netransparentnim i obmanjujućim deklaracijama.

Ističe da je nedavno u javnost izašla informacija o 60-ak kontrola i uzorkovanju 30-ak vrsta meda od čega je oko polovine uzoraka bilo nepravilno. "Ali nismo čuli da je netko radi toga sankcioniran“, rekao je za Agroklub.

Linija obrane od patvorina

Lani je unos iz Europske unije i uvoz meda iz trećih zemalja povećan za 41 posto naglašeno je na 11. Nacionalnoj konferenciji o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda 'Izazovi EUR-a i Schengena' koja se održala u Kastvu.

Nedjeljko Mrakovčić, predsjednik Udruženja pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije, smatra da ulaskom u Schengen “postajemo linija obrane od patvorina koje dolaze na europsko tržište što podsjeća na vrijeme Turaka“.

Dražen Lušić s Medicinskog fakulteta u Rijeci kaže da se 'med' prodaje po 12,05 kuna i to s troškovima dostave. "Ako po toj cijeni dolazi iz Europe, moramo se zapitati je li to doista njihov proizvod? Nema šanse da se zapravo igdje u svijetu za 12 kuna proizvede kilogram meda“, kategoričan je.

Smatra da to mnogo govori o sustavima kontrole unutar Unije gdje nešto što je došlo izvana postaje europsko, a mi se u to planiramo integrirati. "Moramo odlučiti što želimo prihvatiti, a što ne“, govori.

Naglašava također da je informirani potrošač najveći saveznik pčelara, da hrvatsko tržište ima puno sličnosti s europskim, ali da sustav ima i nedostataka te da bi trebao bolje štititi hrvatske potrošače meda.

Med i ne-med

Predsjednik Udruge Nektar iz Poreča, Ivan Kovač, ističe da je potrebno otkriti istinu o medu i ne-medu te ju približiti kupcima. "Zato je danas postavljen crno-plavo-zeleni stol“, otkrio nam je u subotu za vrijeme održavanja ‘4. Zeleno-plave pčelarske orijentacije - Kad se susretnu zelena i plava pčelarska Hrvatska’.

Plavo i zeleno predstavljaju pčelinje proizvode koje su pripremili pčelari, a crno ono što su proizveli ljudi. "Med može napraviti samo pčela, a ljudi smišljaju patvorine koje onda nude posvuda – uz ceste, u trgovačkim centrima i drugdje. Danas u Kastvu kušanjem možemo ustvrditi razliku“, rekao je.

Smatra da jedino kupnjom proizvoda direktno od proizvođača ne riskiramo jer niti jedan pčelar ne želi uništiti svoj posao na način da pod med proda nešto što to nije. "Iz iskustva mogu reći kako je sve što nije kupljeno kod pčelara sumnjivo“, govori.

Poziva na detaljno čitanje deklaracija jer postoje primjeri da na teglici meda pod zemlja porijekla piše 'Hrvatska, Kina'. Takvog meda ima na tone u trgovačkim lancima, kazuje, a nema uređaja koji može otkriti koji je postotak hrvatskog meda u teglici.

"To znači da je dvije kapi hrvatskog meda dodanog u šećernu melasu dovoljno da se tako deklarira. I to je najveća prevara“, dodaje.

Taj med u trgovini košta 30-40 kuna, nastavlja, a onaj tko ga je uvezao platio ga je 10-ak kuna. "Dakle, tri puta više je zaradio, a naveo je još i 'veliko sniženje XXL'. Kila i pol košta 25 kuna – to je očita prevara jer se med za tu cijenu ne može proizvesti“, ogorčen je Kovač.

Savjetuje kupnju teglice pravog meda od domaćeg pčelara koju ćemo potom za konzumaciju rasporediti na nekoliko mjeseci, ali će od nje barem biti koristi. Ako kupujemo jeftine proizvode u trgovačkim lancima, lako možemo kupiti i dio otrova, upozorava.

Problematične deklaracije

Na crnom stolu popričali smo s Danijelom, posjetiteljem koji ističe kako već godinama kupuje kod provjerenog pčelara te isto preporuča svima. Navodi da nikada ne bi uzeo nešto gdje piše zemlja porijekla Kina “makar kažu da i tamo ima kvalitetnog meda, ali taj sigurno ne dođe do nas“, govori.

"Kušao sam svih 10 ponuđenih i jedna patvorina bi me prevarila. Kod ostalih na prvu osjetim da se ne radi o medu jer je okus preintenzivan, osjeti se umjetna slatkoća, a kod nekih i gorčina“, opisuje. Kaže da su neke patvorine guste kao med, neke čak i kristaliziraju, a kod nekih se po boji odmah vidi da ne može biti med.

Pčelar Mirko Almaši navodi da prava kadulja ima jedan fini nježni voćni okus, u što smo se i sami uvjerili na plavom stolu, a patvoreni proizvod u sebi "vjerojatno sadrži eterično ulje kadulje koje mu daje gorčinu".

Kocet priča da se u jednom trgovačkom lancu nudi proizvod na kojem piše 'premium' i 'kadulja', ali u toj vidljivoj zoni ne piše med. No na dnu, u tabulatoru gdje su istaknute cijene, stoji 'med kadulja'. Bočno na deklaraciji se navodi 'med s dodatkom ekstrakta kadulje' što znači da je "ubačena određena aroma u neki 'med' koji nije kadulja".

Koristi priliku spomenuti i da je dokazano trovanje pčela u Međimurskoj županiji zbog nesavjesnog prskanja pesticidima. "Ta se informacija već mjesecima čuva – ne znamo tko je taj poljoprivrednik i kako je sankcioniran da tako nešto ne bi ponovio“, kazuje.

Tako je i s kontrolama u trgovinama, naglašava. "Mora nekome pozliti, netko se mora srušiti da bi se izradila analiza koja će utvrditi da je proizvod neispravne kvalitete“, negoduje i zaključuje da se u zadnje vrijeme često s polica povlače razni proizvodi, ali da s medom još takvih slučajeva nije bilo.