Eurobarometar proveo istraživanje o poljoprivredi i ZPP-u, a rezultati?

"Građani EU-a, poljoprivreda i Zajednička poljoprivredna politika“, naziv je istraživanja Eurobarometra kojim je obuhvaćeno 27 država članica Europske Unije i ispitano 27.237 osoba starosti iznad 15 godina, a provedeno od 3. kolovoza do 15. rujna 2020. godine.

A što donosi istraživanje kojim Europska komisija ispituje percepciju javnosti o poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima Unije, kako bi bolje oblikovala ZPP obzirom na potrebe i prioritete građana Unije?

Kako navode iz saborskog Odbora za poljoprivredu, velika većina ispitanika, njih 95 u EU i 96 posto u Hrvatskoj vjeruje da su poljoprivreda i ruralna područja Unije vrlo i prilično važni za njihovu budućnost. Kao dvije glavne odgovornosti poljoprivrednika u našem društvu vide osiguranje sigurne, zdrave hrane visoke kvalitete i poticanje i poboljšanje života na selu, a značajan dio hrvatskih ispitanika istaknuo je i stvaranje rasta i radnih mjesta u ruralnim područjima.

O pitanju utjecaja ZPP-a na europske građane, hrvatski ispitanici su u visokom postotku (88%) istaknuli kako pogoduje svima dok taj postotak u EU27 iznosi 76. I dok je 70 posto naših ispitanika upoznato s potporama, ali ne zna pojedinosti (EU27 64%), svega 11 posto upoznato je s pojedinostima vezanim uz njih (EU27 9%), dok 19 posto hrvatskih ispitanika nije čulo za ove potpore (EU27 27%).

Upitna pravednost raspodjele potpora 

Uloga ove politike u osiguranju stabilne opskrbe hranom u EU ocijenjena je kao najznačajnija kod 83 posto hrvatskih ispitanika i 80 posto ispitanika Unije, slijede je osiguranje sigurne, zdrave hrane visoke kvalitete, zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena, osiguranje održivog načina proizvodnje hrane, osiguranje razumnih cijena hrane za potrošače. Uz navedeno, 67 posto hrvatskih ispitanika i 58 posto onih u  EU27 drži kako ZPP ispunjava svoju uslugu u stvaranju rasta i radnih mjesta u ruralnim područjima dok 30 posto hrvatskih i 32 posto ispitanika EU27 drži kako ne osigurava pravedni životni standard za poljoprivrednike.

"Ovakav odgovor mogao bi ubrzati rasprave o pravednosti distribucije potpora jer još uvijek oni veliki, najviše profitiraju“, napominje predsjednica Odbora Marijana Petir koja podsjeća da u Hrvatskoj 20 poljoprivrednih gospodarstava prima u prosjeku 546 puta veće potpore od prosječnog PG-a, a da gotovo 70 000 njih ne prima nikakve potpore premda su upisani u Upisnik.

Nadalje, da ZPP pridonosi osiguranju održivog upravljanja prirodnim resursima misli 81 posto hrvatskih i 70 posto EU27 ispitanika iako 73 posto hrvatskih i 69 posto EU27 ispitanika smatra da bi europski poljoprivrednici trebali promijeniti način na koji djeluju kako bi se borili protiv klimatskih promjena, čak i ako to znači da će poljoprivreda EU biti manje konkurentna. Uz navedeno, 33 posto hrvatskih i 29 EU27 ispitanika spremno je platiti 10 posto više za poljoprivredne proizvode proizvedene na način kojim se ograničava njihov ugljični otisak.  

Viši postotak hrvatskih ispitanika (44%) u odnosu na EU27 (34%) smatra kako je poljoprivreda već dala glavni doprinos u borbi protiv klimatskih promjena, kao i 38 posto hrvatskih i 42 posto EU27 ispitanika koji drže da je agrar jedan od glavnih uzroka klimatskih promjena.

Kako stoji u priopćenju, Petir smatra da se kada je riječ o ublažavanju klimatskih promjena svu odgovornost ne smije prebacivati samo na poljoprivredu i poljoprivredne proizvođače, već je visoku ambiciju u okviru europskog Zelenog plana potrebno ravnomjerno rasporediti i na druge sektore. Referirala se i na podatak iz Eurobarometrovog istraživanja koji pokazuje da 85 posto hrvatskih i 88 posto ispitanika EU27 smatra da se međunarodnim trgovinskim sporazumima trebalo regulirati da poljoprivredni proizvodi bilo kojeg podrijetla mogu ući u Uniju samo ako su proizvedeni u skladu sa standardima EU-a vezanim za okoliš i dobrobit životinja.

Potrebna revizija trgovinskih ugovora s trećim zemljama 

"S jedne strane uvozom jeftinijih i proizvoda upitne kvalitete stvaramo nelojalnu konkurenciju domaćim poljoprivrednicima, a s druge strane, globalno gledajući, prešutno dajemo odobrenje za pojačanje ugljičnog otiska, zato sam stava da EU treba hitno revidirati trgovinske ugovore s trećim zemljama", kaže Petir.

Rezultati istraživanja pokazuju i da 42 posto EU27 ispitanika i 48 posto hrvatskih ispitanika smatra da su se prilike za zapošljavanje na ruralnim područjima pogoršale što nas sve treba zabrinuti jer će nedostatak radnih mjesta uzročno-posljedično rezultirati odlaskom ljudi sa sela. Naših 39 i 32 posto EU27 ispitanika ne primjećuje poboljšanje u pristupu zdravstvenim uslugama na ruralnim područjima dok svega 48 posto hrvatskih i 37 posto EU27 ispitanika primjećuje poboljšanja u kvaliteti prometnica i javnog prijevoza što ponovo otvara temu potrebe osiguranja adekvatne društvene, socijalne, komunalne i društvene infrastrukture kao preduvjeta ostanka ljudi na selu.

"Nadam se da će Europska komisija rezultate ovog istraživanja koristiti i za potrebe budućih aktivnosti vezanih uz ZPP i europski Zeleni plan, ali i za izradu Dugoročne vizije za ruralna područja s ciljem njihova očuvanja i jačanja te konkurentnosti domaće poljoprivrede“, zaključila je predsjednica Odbora za poljoprivredu.