Hektar u Hrvatskoj 10 puta jeftiniji nego u Europi

Iako u Hrvatskoj ima ukupno 1,2 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je u vlasništvu države 550.466 hektara, bez sređenih zemljišnih knjiga i gruntovnice riječ je o mrtvom kapitalu, jer je zemlju gotovo nemoguće prodati. Naime, očekivanja da će približavanje Hrvatske Europskoj uniji potaknuti prodaju nekretnina, pa i poljoprivrednog zemljišta, zasad se nije obistinilo.

Hrvatska je u sklopu zatvaranja poglavlja o slobodnom kretanju kapitala dobila važno prijelazno razdoblje od sedam godina od stupanja u Uniju u kojem se odgađa slobodna prodaja poljoprivrednog zemljišta građanima Europske unije. Uz to, nakon roka od sedam godina Hrvatska će moći tražiti još dodatne dvije godine za odgodu prodaje zemljišta strancima, s time da će takav zahtjev morati biti dobro obrazložen.

Seljaci se boje da će, nakon što Hrvatska uskoro uđe u EU, ostati bez vrijedne zemlje jer je zemljište u Hrvatskoj, posebno ono poljoprivredno, puno jeftinije nego u zemljama Unije.

Prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj je oko 2000 eura po hektaru, a najkvalitetnije zemlje i više od 5000 eura. Tolika je otprilike cijena i u našoj regiji, dok u zemljama EU-a poljoprivredno zemljište košta i po 20.000 eura za hektar.

Inače, rok od sedam godina zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima dobila je većina novih zemalja u Uniji, osim Poljske koja je dobila najdulji prijelazni rok od 12 godina.

S druge strane, Slovenija i Cipar nisu zabranili prodaju nekretnina, odnosno zemljišta strancima, ali takav mehanizam mogu aktivirati. Danska, pak, traži dvije godine boravka u zemlji prije nego se stekne pravo na kupnju zemljišta u poljoprivredne svrhe.

Prema neslužbenim procjenama, oko 100.000 stranaca, a najviše iz EU-a, već u Hrvatskoj ima neku nekretninu, u prvom redu je riječ o kućama za odmor u Istri i Dalmaciji.

Što se tiče poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, 230.173 obiteljska poljoprivredna gospodarstva koristi 1,1 milijun hektara poljoprivrednog zemljišta.

Tvrtke, kojih je 2155, koriste 210.000 hektara zemljišta. Prosječno poljoprivredno gospodarstvo u Hrvatskoj koristi samo 5,7 hektara zemljišta. Kod komercijalnih poljoprivrednika je taj omjer nešto veći (7,5 ha), dok je taj prosjek u zemljama Unije 20 hektara. Što se tiče vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem, Hrvatska je još prije oko 20 godina imala više privatiziranog poljoprivrednog zemljišta nego većina novih zemalja članica EU-a.

No, Hrvatska nije uspjela riješiti obrađivanje gotovo milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je najmanje 480.000 hektara obradivo. Problem je što dvije trećine ukupnih potpora ovisi o korištenju poljoprivrednog zemljišta. To znači da bez riješenog pitanja vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem nema isplate poticaja.

Drugim riječima, treba se plaćati svaki legalni hektar zemlje upisane u sustav ARKOD u koji je zasad upisano 980.000 hektara državnog i privatnog poljoprivrednog zemljišta, koji ima riješene imovinsko-pravne odnose. Država je uspostavom Agencije za poljoprivredno zemljište pokušala urediti raspolaganje poljoprivrednim zemljištem na domaćem tržištu. No bez valjano riješenih imovinsko-pravnih odnosa zapravo je riječ o mrtvom kapitalu. Od 545 jedinica lokalne samouprave, 105 ih nije izradilo programe raspolaganja zemljištem na vrijeme, a 73 ih nema poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu. Alarmantan je podatak da čak 120 lokalnih jedinica nije raspisalo ni jedan natječaj za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ