Industrija krmne smjese: Poremećaj u lancu doveo i do poremećaja cijena sirovina

Kriza uzrokovana koronavirusom pokazala je koliko smo ranjivi i koliko su lanci snabdjevanja važni za cijelu poljoprivredu, posebno stočarstvo, proizvodnju i sigurnost hrane kako za ljude, tako i za životinje. Čak i kada prestanu mjere suzbijanja virusa, ova bi kriza mogla imati dugoročne posljedice. Učinkoviti i funkcionalni lanci snabdjevenosti često su skriveni krajnjim kupcima, ali su od ključne važnosti kako bi krajnji korisnici mogli nabaviti sirovine i dodatke koji su im potrebni za proizvodnju hrane za životinje. Da bismo postigli otpornost, moramo znati kako se lanac snabdjevanja prilagođava i koji su koraci potrebni da bi hrana za ljude i životinje došla do krajnjih korisnika i konačno potrošača.

O ovome se razgovaralo na prvoj regionalnoj online konferenciji jugoistočne Europe na temu jačanja lanaca snabdjevenosti sirovinama za hranu za životinje, na kojoj su stručnjaci pokušali dati odgovore kako zajedničkim snagama raditi na povećanju otpornosti sistema snabdjevenosti hranjivim sastojcima. Inicijativa je došla od Rumunskog udruženja proizvođača hrane za životinje ANFNC u saradnji s FEFAC-om, Bugarskim udruženjem proizvođača hrane za životinje, Grčkog peradarskog udruženja EDOPT, te Međunarodne konferencije Krmiva iz Hrvatske.

EU drugi najveći kupac soje

Regija jugoistočne Europe ima izvrsnu stratešku prednost jer je omeđena Crnim, Egejskim, istočnim i središnjim Sredozemnim te Jadranskim morem pa ima jednostavan pristup uvoznim sirovinama i aditivima za životinje kroz komercijalne morske luke. Osim predstavnika zemalja EU koje su učesnici ove konferencije, učestvovali su i predstavnici iz SAD-a i Švicarske što svakako govori o važnosti povezivanja, razmjene iskustava i olakšavanja međunarodne trgovine u lancu proizvodnje hrane za životinje.

Europska unija ostaje najveći svjetski uvoznik sojine sačme i drugi najveći kupac soje. Zbog poremećenog lanca trgovine, uvoz soje u EU donio je očekivani rast cijena do maja. Međutim, američka soja postala je cjenovno konkurentnija za trenutno razdoblje zbog slabljenja dolara i ublažavanja mjera izolacije širom svijeta. Ograničenje snabdjevenosti iz zemalja proizvodnje soje s južne polutke tokom posljednjih sedmica zbog smanjene proizvodnje, povećanja izvoznih carina, može predstavljati mogućnost za američke izvoznike, te uvoznike u EU za naredno razdoblje.

20% ukupnog poljoprivrednog izvoza u SAD-u čini soja

"Naša soja ima nizak nivo slobodnih masnih kiselina, kvalitetnog je sadržaja, a imamo i dodatne prednosti kao što su vrlo prilagodljiv sistem izvoza, odlična mreža izvoznika koji otpremaju soju s farmi u svaki dio svijeta na način koji uvozniku najbolje odgovara. Vodimo brigu i o pitanjima pristupa tržištu, posebno što se tiče biotehničkih odobrenja, maksimalnih nivoa rezidua i slično. Odgovaramo na sve veću svjetsku potražnju za biljnim proteinima", rekao je Jim Sutter, predsjednik USSEC-a (Američko vijeće za izvoz soje).

Oko 60% američke proizvodnje soje izvozi se u obliku zrna, brašna ili ulja dok se oko 20% ukupnog poljoprivrednog izvoza odnosi upravo na soju, dodao je Sutter.

"Pandemija koronavirusa dovela je do smanjenih aktivnosti u privredi, smanjenja rasta BDP-a, kao i potrošnje dok je industrijska proizvodnja u EU pala za 17%", izjavio je Jan van Eys iz USSEC-a.

Tabela 1: Kako su se mijenjale cijene američkih usjeva uticajem virusa COVID 19

"Ako uporedimo maj 2020. s istim razdobljem prošle godine, došlo je do pada u klaonicama goveda za 31%, svinja za 34% te kokoši za 3% što je dovelo do smanjenja u lancu snabdjevenosti hranom te rasta potrošačkih cijena u Americi", otkrio je van Eys dodajući da smatra kako je ovaj novi virus ostavio veći uticaj u SAD-u nego u EU.

Iz FEFAC-a, europskog udruženja proizvođača stočne hrane, rekli su kako se očekuje smanjenje proizvodnje industrijske krmne smjese za 3%, kako zbog mjera uzorkovane virusom, tako i zbog epidemija bolesti životinja (na primjer afrička svinjska kuga). Padaju i cijene sastojaka stočne hrane dok raste cijena transporta i logistike, što se odražava na poljoprivredna gazdinstva čiji prihodi se takođe smanjuju.

Osim toga, van Eys je upozorio i na to kako je pala proizvodnja etanola dok je došlo do povećane snabdjevenosti kukuruzom (pšenicom) i smanjenja DDGS-a (nusproizvoda proizvodnje etanola).

Kako osigurati biosigurnost stočne hrane, ovaj stručnjak objasnio je kroz nekoliko ključnih načela:

• svi proizvođači stočne hrane moraju imati plan biološke sigurnosti te ga ažurirati s obzirom na trenutnu situaciju s virusom u svim fazama - od sirovine do gotovog proizvoda;
• sprovoditi stroge zakonske propise o higijeni hrane;
• provoditi obavezne mjere kako bi se spriječilo unošenje patogena u mlinove i fabrike (kontrolisati zaposlene, štetočine, glodare itd.);
• prijevoz i isporuka hrane za životinje uz jasna pravila kako se ne bi unijeli patogeni i omogućilo širenje s farme na farmu

U susjednoj Hrvatskoj nedostatak kvalitetnih izvora proteina

Na situaciju u susjednoj Hrvatskoj osvrnuo se stručnjak Nenad Fuchs, konzultant za krmne smjese, koji je rekao kako je peradarska industrija glavni potrošač sojinog brašna i to je najrazvijeniji sektor proizvodnje mesa u ovoj zemlji. 

"Imamo dosupnost sirovina za stočnu hranu, povoljne uslove za uzgoj, dobro razvijenu saobraćajnu povezanost, velike površine za uzgoj životinja, dovoljno skladišnog prostora te visokokvalifikovane stručnjake i naučnike u ovom području", naveo je Fuchs kao glavne prednosti dok nam je, kako kaže, nedostatak kvalitetnih izvora proteina, kao što je sojino brašno, jedan od većih nedostataka.

Kako bi nakon pandemije stali na noge, moramo "misliti unaprijed, biti spremni, imati pouzdane partnere te misliti globalno", dodao je ovaj stručnjak.

Predsjednik FEFAC-a Asbørn BØRSTING naveo je što je potrebno napraviti do 2030. godine kako bi se osigurala stabilnost u ovoj industriji, a između ostalog to su: izgradnja kapaciteta za upravljanje sigurnošću hrane, preveniranje zdravlja životinja kako bi se smanjila upotreba antibiotika, udovoljavanje zahtjevima dobrobiti životinja, povećavanje učinkovitosti hranjivih materija, optimizacija upravljanja rizikom ovog lanca...

Stanje u Crnomorskoj regiji

"Na regionalnom nivou (EU + Crnomorska regija) došlo je do problema sa sušom, manje je ozimih usjeva i više jarih, a velika su prijetnja potencijalna ograničenja izvoza", rekao je Leonardo Lambrea, voditelj trgovine UBM Romania, koji je objavio procjene kako će EU+UK imati manju proizvodnju pšenice ove godine, oko 132 miliona tona dok je prošle godine ostvareno 146 miliona tona.

Tabela 2: Procjenjena proizvodnja pšenice 2020. po odabranim državama od ukupno procjenjenog nivoa za EU+UK (132,5 miliona tona) (u mil/t)

Visoka nestabilnost proteklih godina nastaviti će se i ove pa su tako procjene da će cijena pšenice iznositi 160-200 eura (FOB Crno more), a 130-150 eura za kukuruz (FOB Crno more).