Krumpir, zelena salata, vinova loza i rajčica su kulture na kojima je istraživano djelovanje morskih algi. Kakvi su prvi rezultati projekta u Španjolskoj?
Španjolski projekt Algaterra provodi studije za razvoj novih inputa za poljoprivredu na bazi morskih algi, piše Campo Galego. Puno je uočenih korisnih učinaka njihove upotrebe, kao što su gnojivo za zemljište, biostimulansi i fungicidi, koji se testiraju u uzgoju vinove loze, krumpira, zelene salate i rajčica.
U prošlom stoljeću postojala je neraskidiva veza između poljoprivrede i morskih algi, ali je tijekom vremena takva praksa prekinuta. S ciljem smanjenja cijene inputa nastao je ovaj projekt kako bi se razvili novi, jeftiniji poljoprivredni inputi, kao i testiranja njihove učinkovitosti za korištenje kako u ekološkoj poljoprivredi tako i u održivoj konvencionalnoj.
U Europi se jedan posto algi koristi za ljudsku prehranu, 24 posto u druge svrhe, uključujući i poljoprivredu, a preostalih 75 posto za ekstrakciju koloida.
"Ovaj vrijedan morski proizvod daje gnojiva visoke vrijednosti i povećava mikrobnu aktivnost. Biljke su u obogaćenom zemljištu otpornije na svaki stres, bilo da je u pitanju suša ili mraz", naglašava Maria Elvira Lopez, istraživačica i sudionica projekta na Sveučilištu Santiago de Santiago.
Istaknula je da nemaju visok sadržaj fosfora, ali je njihova prednost što povećavaju njegovu dostupnost za biljke. Sadrže fitokoloide koji poboljšavaju strukturu zemljišta, povećavaju zadržavanje vode, kapacitet izmjene kationa u zemlji i djeluju kao fitoremedijatori. Sadrže makro i mikroelemente, kao što su: kalij, željezo, bor, cink, magnezij.
Projekt je obuhvaćao tri vrste parcela: kontrolne, gnojene s mineralnim superfosfatom i one sa različitim količinama svježih algi (20t/ha, 40t/ha i 60t/ha). Rezultati su pokazali da je prinos od 20 t bio uporediv s parcelama tretiranih mineralnim gnojivimaa i veći nego na kontroli. S porastom količine algi i prinos je bio veći.
Lopez je navela da je povećana pH reakcija zemljišta zbog većeg unosa kalcija i smanjenja sadržaja aluminija. Povećan je i sadržaj fosfora i kalija.
U eksperimentu miješanja algi s ostacima ribe i drvnim otpadom, borova piljevina, u istom omjeru, rezultati su poslije tri mjeseca dali dobre NPK vrijednosti i to 2,1 posto N, 0,6 posto P i 0,7 posto K.
Važna je i njihova uloga kao biostimulansa, jer sadrže brojne korisne tvari: fitohormone, auksine, citokinine,vitamine, bioaktivatore. Ove tvari pospješuju rast korjena i cijele biljke, pozitivno utječu na cvjetanje i zametanje plodova, a samim tim povećavaju prinos. Izražen je utjecaj na otpornost biljaka na stres.
Osim na krumpiru, istraživanja su ove godine provedena na parcelama vinove loze, salate, rajčice. Konačni rezultati tek se trebaju obraditi.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica