Nema pogodovanja najvećima kod zakupa državnog zemljišta

Poznata je križaljka po kojoj će biti bodovani gospodarski programi uvjetovani kod zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta. Vlada je požurila donijeti uredbu premda po aktualnom zakonu krajnji rok za tu obvezu izlazi tek krajem kolovoza ove godine. I usvojenim bodovima konačno je potisnula golemi strah među obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja su, s obzirom na netransparentni zakonski okvir, dulje od godinu dana strahovala da je nekoliko velikih poduzeća u Banskim dvorima izlobiralo bodovnu listu u svoju korist.

Lijek za nekonkurentnost

Držanje stoke bez odgovarajućeg zemljišta, neovisno je li riječ o tovu goveda, proizvodnji mlijeka ili uzgoju svinja, čvrsto drži vrh liste sa maksimalnih 20 bodova. Naime, tržišno konkurentnu proizvodnju u tovu goveda ili mliječnom biznisu mogu postići gospodarstva koja u prosjeku po jednom grlu imaju najmanje hektar zemljišta za vlastitu proizvodnju stočne hrane.Tko po jednom raspoloživom hektaru ima dva grla stoke, otkriva križaljka Vlade, u rangiranju gospodarskog programa stječe deset bodova dok će za četiri grla na jedan hektar dobiti maksimum od 20 bodova. Za voćnjake, vinograde, maslinike te povrtlarstvo i cvjećarstvo gornji prag iznosi 18 bodova, za sjemensku proizvodnju 14 te za ratarstvo 10 bodova. Po svim parametrima gospodarskog programa moguće je dobiti najviše 60 bodova dok još po 20 bodova donose ponuđena visina zakupnine, odnosno činjenica da je zakupnik već u mirnom posjedu državnih oranica temeljem valjano provedenog natječaja u proteklom razdoblju. Mladen Šolčić u otkup godišnje isporuči 1,7 milijuna kilograma mlijeka, na farmi drži 500 mliječnih grla i obrađuje što vlastitih što zakupljenih tek 120 hektara.

Kako bi ublažio svoju nekonkurentnost, jer mu za jeftiniju proizvodnju mlijeka nedostaje čak 380 hektara, on godišnje u pravilu na raspoloživim hektarima odradi dvije sjetve. Šolčić ne skriva zadovoljstvo što su nakon jednogodišnjeg golema pritiska farmera popustili u Ministarstvu poljoprivrede i Vladi i odustali od nekih javno prezentiranih rješenja o vrednovanju gospodarskih programa. Otkriva da je povjerenstvo koje je za Vladu radilo podlogu bodovnog vrednovanja u tri navrata obilazilo i njegovu ali i još neke farme suočene s manjkom hektara. "Otkup mlijeka u travnju je u odnosu na isti mjesec lani bio manji za gotovo 25 posto, pao je na 43 milijuna kilograma. Valjda je i taj negativni trend, započet prošle jeseni, potpomogao da se mjerodavni konačno osvijeste te donesu odluke u korist većeg broja poljoprivrednih gospodarstava," zaključuje Šolčić.

Troškovi mrve sektor

Predsjednik udruge Baby beff Toni Raič manje je optimističan. Smatra da se izgubljeno vrijeme teško može nadoknaditi. Svoj pesimizam ilustrira kroz podatak da je ove godine u odnosu na prošlogodišnje brojke u tov stavljeno manje čak 40 posto junadi. Gubitak na supstanci, odnosno ne pokrivanje troškova doveli su brojne farmere u predstečajnu poziciju, upozoravaju iz najveće udruge za tov junadi. Ocjenjujući sektor kroz proteklih 20 godina negativni trendovi nikada nisu bili toliko izraženi, opominju iz Baby beffa i navode da već pola godine otkupna cijena ne pokriva ni tri četvrtine uloženih sredstava. Cijena iz otkupa vrti se između 13 i 13,5 kuna dok cijena tova iznosi od 18 do 18,5 kuna po kilogramu žive vage. Farmere okupljene u ovoj udruzi posebno brine pad potrošnje na domaćem tržištu. U odnosu na prošlu godinu u klaonicama je samo u prva dva mjeseca ove godine obrađeno manje 2000 grla, odnosno 4500 grla manje nego u istom razdoblju 2011.

Autor: Božica Babić Foto: RGBStock.com