Osječki FAZ educira i buduće agro novinare - održana novinarska radionica

Stručnost prije svega - tom se maksimom vodimo i na Agroklubu pa za naš portal pišu mnogi agronomi iz svih sektora poljoprivrede. Jer, kako inače kvalitetno informirati naše čitatelje. Zato mi je osobno bilo jako drago sudjelovati na novinarskoj radionici "Novinarstvo u struci" na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku koja je predstavila možda buduće agro novinare. 

Ekipa mladih ljudi koje okuplja Davor Šego s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti već pet godina kreira i producira radijsku emisiju "Eko lege" na sveučilišnoj radijskoj postaji Radio UNIOS, jer, kako kaže Šego, žele afirmirati studente u novinarskoj struci. Osim što se služe materijalima i s našeg portala, sami ih kreiraju na terenskoj nastavi, a neki od studenata pokazali su interes za suradnju na Agroklubu. 

Potreba zaposlenja mladih agronoma kod većih proizvođača

Šego je također istaknuo potrebu zaposlenja mladih agronoma kod većih poljoprivrednih proizvođača. "Veći proizvođači bi trebali imati zakonsku obvezu uzimati mlade diplomirane agronome koji bi bili benefit za svakog poslodavca. Trebalo bi prepoznati studente na tržištu rada koji bi svojim znanjem unaprijedili svaku proizvodnju."

Bila je ovo prilika u kojoj su studenti i bivši studenti, danas mladi agronomi predstavili ono što ih trenutno okupira pa je tako agronomkinja, Kalahari Jelena Purgar otvorila vrlo zanimljivu temu, a to je uzgoj gljiva, konkretnije, bijelih šampinjona. Naime, odmah nakon što je diplomirala, Jelena se zaposlila u gljivarniku "Fungus Panonie" u Donjem Miholjcu te je ovo bila prilika za prikaz procesa proizvodnje sve češće namirnice na našim trpezama. 

Uvoze kompost iz Mađarske, Nizozemske i Italije

Naime, radi se o automatiziranom gljivarniku na 1.500 četvornih metara gdje se mjesečno proizvodi oko 30 tona bijelih šampinjona. Kompost kojega koriste, uvoze iz Mađarske, Nizozemske i Italije, a kako kaže Purgar, često ne zadovoljava kvalitetom, a slično je i s pokrovnom zemljom koju uvoze iz Italije i Poljske. 

"Za kompost se koristi konjski gnoj s dodacima na bazi slame, ali i kokošji gnoj, piljevina, supstrat. Kompost iz Belgije je najbolje kvalitete, no problem je što ne možemo osigurati prijevoz za količine koje su nama potrebne", otkrila je Kalahari upoznavši nas sa svim izazovima koje proizvodnja bijelih šampinjona nosi. 

No, ono što je nakon njezina izlaganja zanimalo mene, tako i kolegu Tomislava Sekulića koji je kao dugogodišnji novinar dvotjednika Agroglas također sudjelovao na ovoj novinarskoj radionici je, zašto se kompost za potrebe gljivara ne proizvodi u Hrvatskoj. 

Ne isplati se kompost proizvoditi u Hrvatskoj? 

"Nama se ne isplati proizvoditi kompost. Koliko znam, za svoje potrebe ga proizvode u Osatina grupi", kaže Purgar dodavši da se u Hrvatskoj ozbiljnijim uzgojem gljiva bavi tek desetak poduzeća. 

"Imamo đakovačku ergelu, lipičku ergelu, uzgajivače hladnokrvnjaka i mnogih drugih konjogojaca. Imamo Slavoniju koja je žitnica Hrvatske. Pa zar je moguće da se uzgajivači i proizvođači ne mogu udružiti i zadovoljiti potrebe našeg tržišta", negodovao je Sekulić komentiravši kako se u poljoprivredi često koristi uzrečica "Ne isplati se" te kako mnogi zaziru od samog spominjanja zadruga jer ih podsjeća na prošla vremena. S druge strane, zadrugarstvo se potiče EU fondovima o čemu smo na Agroklubu pisali. 

Zadrugarstvo se potiče EU fondovima, Hrvatska opet kasni

Jer, upravo se pomoću zadruga lakše dolazi i do sredstava Europske unije, ali i lakše nastupa na tržištu koje je istovremeno zatrpano robom iz uvoza. 

Vjerujem kako će ova rasprava pomoći budućim mladim agro novinarima te im ukazati put kojim trebaju ići - ništa ne uzimati zdravo za gotovo, propitati sve mogućnosti kako bi svojim informacijama educirali svoje čitatelje te ih također potaknuli na promišljanje i što je najvažnije - proaktivno djelovanje.