Praćenje traga ribe

U namjeri da ugostiteljsko-turističke radnike s područja Šibensko-kninske županije osposobi za što bržu primjenu Zakona o hrani i HACCP sustavu koji je na snazi od 1. siječnja ove godine, Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo organizira seriju seminara o toj temi za ovdašnje ugostitelje.

- Prvi starta već sljedećeg utorka u Šibeniku, a do 20. svibnja isti skupovi bit će održani za ugostitelje s područja Vodica, Rogoznice, Primoštena, Skradina, Drniša, Knina i Tisnoga - kazao je Joso Smolić, predsjednik Ceha ugostitelja Obrtničke komore.

- Ovaj sustav samokontrole hrane od svih sudionika koji se bave proizvodnjom i pripremom hrane, i to od polja, odnosno mora, ako je u pitanju riba, odnosno farme, ako je u pitanju stoka, pa sve dok ne dođe na stol pred konzumenta je nužan preduvjet da se izbjegne moguće trovanje hranom, pogotovo da se izbjegnu teški slučajevi kakav je zabilježen s dioksinom u piletini ili melaminom u dječjoj hrani.

Naš dosadašnji sustav kontrole ispravnosti živežnih namirnica dobar je temelj za uvođenje HACCP-a, a na vlasnicima ugostiteljskih objekta je da se takav sustav postavi kao standard, što traži i Europska unija - kazao je dr. Željko Huljev, koji se nalazi na čelu stručnog tima za pomoć ugostiteljima s područja šibenske regije.

- Do sada je tek manji broj restorana počeo s primjenom HACCP-a, a do kraja godine morat će to učiniti svi - kazao je Ante Mihić, predsjednik Obrtničke komore. Za priobalno područje od posebnog je značenja praćenje “traga“ ribe koja stiže na stolove u restoranima.

Iako se radi o visokokvarljivoj namirnici, iako to zakonodavac propisuje, tek u manjem broju slučajeva postoji trag kada je riba ulovljena, koliko je bila na brodu, koliko u hladnjaku u restoranu prije nego je došla do konzumenta. - Takav trag postoji tek za uvoznu ribu.

Kad se uspostavi burza domaće ribe, tek tada će biti moguće pratiti i tu ribu sve do stola - kaže dr. Huljev. Primjenom HACCP sustava više neće biti moguće da vlasnici restorana, pa čak i trgovci na ribarnicama, kupe zamrznutu lignju ulovljenu u Indijskom oceanu i nude je kao domaću. Taj “rog za svijeću“ nije moguće prodati tek boljim poznavateljima ribe.

Autor: Marijan Džambo / EPEHA