Više od pola svijeta ovisi o tri žitarice - stižu nove vrste za prehranu stanovništva?

Više od 50% svjetskog stanovništva ovisi o riži, kukuruzu i pšenici, a samo 15 biljaka daje 90% svih kalorija, pokazali su najnoviji podaci britanskog Kraljevskog botaničkog vrta u Kewu. Osim toga, oko 40% od ukupno pola milijuna biljnih vrsta i gljiva u opasnosti je od izumiranja. 

Izvještaj o stanju biljaka i gljiva za 2020. godinu koji se temelji na radu 210 znanstvenika iz 42 zemlje pokazuje porast izumiranja od čak 20% u odnosu na 2016. kada je napravljena prva procjena. 

"Unatoč hitnosti, napredak u sprječavanju gubitaka biološke raznolikosti u posljednjem desetljeću nije uspio. Žalosno je da nijedan od 20 postavljenih ciljeva nije ispunjen“, rekao je za openaccessgovernment znanstvenik Alexandre Antonelli.

Nove vrste za prehranu stanovništva

Prema podacima, cijela populacija pojedinih biljaka i gljiva iskorijenjena je u nekim dijelovima svijeta zbog sve većih stopa krčenja šuma kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za hranom. Također, veliki problem predstavljaju i klimatske promjene, porast stakleničkih plinova kao i novi patogeni koji napadaju usjeve. 

Stiže zakon koji će spriječiti uvoz proizvoda povezanih s krčenjem šuma izvan EU

Vratimo se žitaricama o kojima ovisimo, a ne bismo morali. Naime, istraživači su otkrili da postoji preko 7.000 hranjivih, izdržljivih, s malim rizikom od izumiranja jestivih vrsta biljaka koje bi se u budućnosti mogle koristiti kao siguran izvor hrane. Trenutno se samo 6% ovih biljnih vrsta uzgaja u značajnim razmjerima.

"Tisuće zanemarenih biljnih vrsta spas su za milijune ljudi na Zemlji koje muče neviđene klimatske promjene i sveprisutna nesigurnost hrane. Naša moralna dužnost trebala bi biti iskoristiti ove raznolike i otpornije resurse“, naglašava Stefano Padulosi, znanstvenik i nekadašnji član globalne organizacije Bioversity International.

Potencijalna buduća hrana uključuje grah morama koji tolerira sušu. Tu su i biljke akkoub, pandanus, chaya i žitarica fonio. Iako nam danas zvuče vrlo egzotično, one bi mogle biti biljke budućnosti. 

Nova strategija za bioraznolikost

Podsjećamo, u svibnju ove godine, nakon nekoliko odgađanja, izvršna uprava EU-a predstavila je svoju novu strategiju biološke raznolikosti koja sadrži 17 obveza za zaštitu i obnovu prirode, od kojih je oko polovine važna i za poljoprivredu, a kako tvrde iz Komisije, novi okvir bavit će se i preporukama koje je dala Revizija. 

U njoj se među ostalima predlaže da se odrede obvezujući ciljevi za obnovu oštećenih ekosistema i rijeka, poboljša zdravlje zaštićenih staništa i vrsta u EU-u, oprašivači vrate na poljoprivredna zemljišta, smanji onečišćenje, poveća broj zelenih površina u gradovima, poboljša zdravlje europskih šuma te potakne ekološka poljoprivreda i druge poljoprivredne prakse koje pogoduju bioraznolikosti.

Predlažu se konkretni koraci kako bi se on u Europi počela oporavljati do 2030., uključujući pretvaranje najmanje 30% europskog kopna i mora u zaštićena područja kojima se djelotvorno upravlja i vraćanje obilježja krajolika velike raznolikosti na najmanje 10% poljoprivrednih zemljišta.

Revizorski sud: Poticaji za bioraznolikost premali - u 10 godina EU nije napravila ništa?

Biljke i gljive temelj su života na Zemlji, a znanstvenici su rekli kako su sada u utrci s vremenom kako bi pronašli i identificirali vrste prije nego što ih zauvijek izgube. 

"Presudne su za održavanje života, osiguravaju hranu i neophodne lijekove, kao gorivo i sirovine. Gubitak određenih biljnih vrsta mogao bi dramatično promijeniti stanje života na Zemlji“, upozorava Antonelli.