Divljim srodnicima popularnog povrća prijeti izumiranje

Divljim srodnicima popularnog povrća iz porodice tikvi prijeti izumiranje, a to bi moglo da dovede do rizika u sistemu ishrane. Posljednja istraživanja objavljena u časopisu "Plants, People, Planet" govore o tome kako je proučavano šesnaest divljih srodnika iz porodice tikvi u Centralnoj i Južnoj Americi.

Zbog neadekvatne zaštite, povrću prijeti izumiranje

Divlje vrste povrća koje su usko povezane sa kultivisanim biljkama predstavljaju značajan genetski resurs za poboljšanje usjeva, ali nedostatak znanja o njihovom značaju dovodi do ograničenja u očuvanju i budućoj upotrebi istih. Grupa naučnika među kojima je i Colin Khoury pokušava da razvije nove informacije o distribuciji, potencijalnoj vrijednosti uzgoja kao i statusa očuvanja šesnaest poznatih divljih srodnika gajenih bundeva i tikvica. Naučnici su tokom istraživanja saznali da je većina ovog povrća neadekvatno zaštićena kao i nedovoljno zbrinuta u genetskim bankama. Dokazano je da trinaest od šesnaest vrsta spada u grupu srednjeg prioriteta očuvanja što bi značilo da postoji umjeren rizik od izumiranja, ako se ne preduzmu značajnije mjere zaštite, navodi ModernFarmer.

Svake godine nestane par vrsta biljaka

Zabrinjavajuća istina je da su divlje biljke u veoma lošem zdravstvenom stanju, rjieči su Khouryja, jednog od autora studije. Takođe, on je izjavio i to da prema odeđenim procjenama, bar 25% biljaka nestaje u ovom vijeku zbog posljedica uništavanja staništa, prekomjerne berbe, klimatskih promjena, zagađenja i sličnih faktora. Skoriji nalazi do kojih se došlo u odvojenim studijama pokazuju da se stopa izumiranja biljaka odvija brže od uobičajenog "prometa vrste".  U prosjeku, dvije do tri biljne vrste izumrlo je svake godine u posljednjih 250 godina.

Genetska raznovrsnost - vrijedna osobina divljih vrsta

Vrste povrća koje se uzgajaju često su izabrane zbog visokog prinosa i nutricionističkih vrijednosti, međutim, nedostaje im genetska raznolikost koju imaju njihovi divlji srodnici. Divlje sadnice evoluirale su kako bi opstale u otežanim uslovima okruženja u kom se nalaze. Tako su razvile gene koji mogu da budu od koristi kako bi se napravile nove vrste. Ove biljke pružaju mnoga korisna svojstva, agronomske, hranjive i uzgojne benefite za poboljšanje usjeva.

Neke od njih, pored toga što su prilagođene ekstremnim klimatskim uslovima, adaptirale su se i prema lošem zemljištu, uticajima štetočina i biljnim bolestima. Iz tih razloga, one imaju genetski materijal koji bi bio od velikog značaja u budućim poljoprivrednim izazovima. "Ukoliko dođe do izumiranja ovih biljaka, mi vjerovatno nikada nećemo saznati njihovu pravu vrijednost i značaj za produktivnost, ljudsko zdravlje i održivost", ističe Khoury.

Širenje svijesti - ključ opstanka

Divlje povrće nije dovoljno poznato potrošačkom društvu širom svijeta, međutim, njegovo postojanje je od izvanrednog značaja za oplemenjivanje biljaka.  Stručnjaci se nadaju da će njihova nedavna studija privući pažnju i da će uspjeti da upozore na to da je čuvanje biljnih vrsta važno isto koliko i očuvanje životinja. Khoury takođe trenutno radi na nacionalnoj studiji u kojoj ispituje 600 vrsta divljih biljaka porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država. Kako kaže, nada se da će ovu temu približiti i lokalnom stanovništu koje će shvatiti vrijednost divljih biljnih vrsta.