Iz BiH do sad izvezeno 70 tona paradajza, očekuju se prinosi od 2.000t

Kada je riječ o izvozu povrća, do sada je iz naše zemlje, tačnije sa plodnih hercegovačkih polja, već izvezeno oko 70 tona paradajza u Republiku Hrvatsku, a kako piše Večernji list BiH, svi parametri su na strani poljoprivrednih proizvođača koji bi ove sezone mogli oboriti rekorde u izvozu, kako pomenutog paradajza tako i rog paprike. 

Kada se početkom ljeta krenulo sa sadnjom oko dva miliona presadnica navedenih povtarskih vrsta, na pojedinim kraškim terenima u Hercegovini, to je bio uvod u jednu uspješnu i produktivnu sezonu, gdje će "Podravka" nakon sazrijevanja plodova, otkupiti sve količine ovih povrtnica i koje će zatim naći svoj put do velikih trgovačkih lanaca širom Europske unije. 

Na taj način se u ovom dijelu naše zemlje nastavlja poljoprivredna priča sa postignutim dobrim rezultatima, a u predstojećim mjesecima dobiće i svoj nastavak kroz izgradnju prerađivačkih kapaciteta, u okviru fabrike koja svoje obrise dobija u Kruševu, nedaleko od Mostara. 

Preko pola miliona tona paprike za izvoz 

Sa berbom paradajza već se krenulo u Ljubuškom, a nastaviće se i iduće sedmice, ne samo u tom kraju nego i na području Mostarskog blata, odnosno, u selima Kruševo, Ljuti Dolac, Biograci i Knešpolje. 

Prema riječima stručnjaka, u 2021. godini očekuje se urod paradajza od oko 2.000 tona, što predstavlja takođe i rekord u dosadašnjem projektu proizvodnje i otkupa. 

Poslije te povrtarske kulture, slijedi branje crvene rog paprike, a kako sada stvari stoje, poljoprivrednici se mogu i tu nadati visokim prinosima. Prema nekim procjenama, za izvoz će biti čak 700 tona paprike.

Sadnja je obavljena na nekoliko lokaliteta na Mostarskom blatu, kao na primjer u Širokom Brijegu i u Mostaru, zatim u Rodoču i u Ljubuškom. Zasađeno je u prosjeku oko 34 hektara paradajza i 21ha paprike. Proizvođači vjeruju da će uz malo sreće, ovu jesen dočekati sa odličnim urodima. 

Ne zaboravite malčiranje

Pomenuto povrće uzgaja se na savremen i moderan način, gdje je ručni rad sveden na najmanju moguću mjeru, a što u krajnjem slučaju vodi do veće ekonomske isplativosti. Navodnjavanje se obavlja sistemom "kap po kap", a gnojidba vodotopljivim đubrivima kroz sistem fertirigacije.

S obzirom na dosadašnje rezultate, za očekivati je kako će iduća sezona donijeti intenziviranje kapaciteta i sadnju na dodatnim površinama, a što sa sobom povlači i očekivano povećanje broja poljoprivrednih proizvođača koji će na taj način dobiti siguran izvor zarade. 

Koje su najčešće pogreške pri uzgoju paradajza?

Podsjetimo, koliko treba truda, vremena i strpljena do lijepih i ukusnih plodova, najbolje znaju povrtari i baštovani koji se tokom uzgoja često suočavaju sa problemima koji mogu dovesti do slabih i loših prinosa.

Vrtlari često zanemaruju malčiranje, ali to je vrlo dobra metoda jer se tako zadržava vlaga i smanjuje rizik od gljivičnih oboljenja. Nakon sadnje biljaka, oko njih se može dodati slama, tresetna mahovina, sjeckano lišće i slični materijali. 

Što se tiče bolesti, paradajz možete zaštititi i sredstvima koja sami napravite. Za to vam mogu poslužiti mlijeko i(li) soda bikarbona, a recept pronađite ovdje.