Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Raštika
  • 05.12.2012.

Kako uzgoj raštike vratiti svojoj kolijevci?

Uzgoj raštike

  • 13.571
  • 919
  • 0

Kako uzgoj raštike vratiti svojoj kolijevci, dakako postići i veću proizvodnju tog povrća koje se uglavnom uzgaja u kraškim poljima Zagore, dolcima i vrtovima dalmatinskog priobalja, na dalmatinskim otocima, pitanje je koje se manje-više nameće svima, posebice stručnjacima i gastronomima tim više što je riječ ne samo o korisnoj jestivoj zeljastoj, čak i ljekovitoj biljci koja je oduvijek imala značajno mjesto u prehrani pučanstva, predaka sadašnjih naraštaja u tom podneblju Lijepe naše; koju i inozemni gosti sve više traže u našim hotelima i restoranima.

Ruku na srce, to je povrće odvajkada najviše raslo u vrtovima siromašnog sloja toga podneblja, makar je riječ i o ukrasnoj zeljastoj biljci koja trpi i najekstremnije zimske i ljetne uvjete opstanka u ambijentu gdje se uzgaja. Nekada u Dalmaciji gotovo nije bilo obiteljskog gospodarstva koje, barem u vrtu ili okućnici, koje nije uzgajalo raštiku, mediteransku biljku koja je otporna na vremenske nepogode, posebice sušu, slanu, niske temperature.

Danas se vidi tek ponegdje u okućnicama i privatnim vrtovima sunčane i turističke Dalmacije, a nekoć su je bili puni obrađeni dolci u tom podneblju, krčevine, a sadila se i u vinogorjima, između trsova loza. Obrada i zaštita joj nije zahtjevna, jer za uzgoj raštike valja osigurati tek malo zemlje, stajskog gnojiva i vode. Skromna je, ali žilava. Doduše raštika se danas vidi i u oplemenjenom dalmatinsko-hercegovačkom kršu, kako se zelenim i dekorativnim listovima te svojom krošnjom nadvisuje nad sivim kamenjarom, ujedno služeći tom krajobrazu i kao ukras. Može uspijevati i u posnim, pješčanim tlima te narasti i do dva metra visine, ali ju samo treba redovito uredno podbirati i uklanjati stare, požutjele listove. Tako je prilagođena vrlo skromnim uvjetima uzgoja, u čijoj se zaštiti od bolesti i štetnika ne koriste pesticidi.

Vratiti ugled raštike ne samo u Dalmaciji

Na raštici i maslinovu ulju, uz malo krumpira i kruha, odgojile su se mnoge generacije kršnih, stasitih Dalmatinaca, a tom su se biljkom hranile i svinje, a i koze su ju brstile, kao poslasticom, baš kao i pčele njenim žutim cvjetovima tijekom proljeća. Zapisano je kako je raštika u Dalmaciji bila glavna kupusnjača do početka prethodnog stoljeća, do kada se glavati kupus na tom području nije uzgajao. Sve govori kako se raštika počela sijati i saditi najprije u dalmatinskim primorskim mjestima, na otocima, u priobalju, a u Splitu i okolici s dolaskom rimskog cara Dioklecijana nakon što se povukao s vlasti početkom četvrtog stoljeća.

Zato je raštika, ustanovljeno je, jedna od najstarijih kupusnjača koja se gotovo dvije tisuće godina uzgaja u tom podneblju. Čini se kako se danas najviše uzgaja i oplemenjuje okoliš Hercegovine i gdje se najviše jede (tijekom cijele godine), kao i u podneblju Neretvanske doline. Ponegdje se uzgaja i u dalmatinskom zaleđu - vrgoračkom, imotskom i cetinskom kraju te u omiškom zaleđu - ali s neznatnim nasadima. Gotovo se nigdje ne mogu vidjeti plantaže raštike niti staklenici, plastenici te biljke, iako je toliko zdrava i korisna u prehrani čovjeka. Primjerice, mnoge domaćice u srednjoj i zapadnoj Bosni kažu kako nikad nisu ni čule za neko jelo od raštike, a kamoli kušale njen okus ili osjetile njen miris.

Stručnjaci tvrde kako je raštika, kao prvi uzgojeni kupus, potomak izravnog divljeg kupusa, a poznata je još iz doba faraona života u starom Egiptu, zatim starih Grka i starih Rimljana. Raštiku su čak uvrstili i u delicije dalmatinske kuhinje, no jede se i u Istri, dakako i u Zagrebu zahvaljujući Dalmatincima, Hercegovcima i Istranima koji žive u hrvatskoj metropoli. Vrijeme konzumiranja te mediteranske zeljaste biljke nije samo proljeće nego i zima, nakon što ju malo smekša mraz, životna dob joj je prilično duga pa nije riječ o jednogodišnjoj biljci.

Gastronomi i ugostitelji kažu kako su iseljeni Hrvati iz Dalmacije sjeme raštike još u prvom valu emigracije odnijeli i na prostore Amerike, vjerojatno i Australije te Novog Zelanda gdje su ju posijali, zasadili, razmnožili i počeli konzumirati, pripremajući ju baš kao i u staroj domovini.

Stručnjaci dokazali i ljekovita svojstva raštike

Mnogi govore kako je ta biljka prilično zastupljena i u menijima Amerikanca ne samo zbog okusa, nego vjerojatno i zato što sadrži 'genetsku osnovu visoke tolerantnosti i otpornosti na pojedine stresne situacije'. Dobro upućeni tvrde kako je raštika bila uvrštena u jelovnicima američkih obitelji i prije no što su Hrvati iz Dalmaciji došli na američke kontinente. Oni su dakako iz rodnog kraja odnijeli kulturu intenzivnijeg uzgoja i konzumiranja raštike iz rodnog kraja zato što im je nekoć imala prvo mjesto u prehrani pa se brzo širila i u kraju gdje su živjeli. Tako su podupirali njen razvoj i izvan svoje kolijevke, ali nije dokazano zašto raštiku nazivaju i svetom biljkom?!

Dalmatinke i Dalmatinci, čija je kuhinja inače jednostavna i zdrava, u šali kažu kako su njihovi preci dulje živjeli u odnosu na stanovnike u inom krajevima baš zato što su najviše konzumirali jela od raštike. A od te se kupušnjače isključivo koristi lišće za prehranu, dok se korijenje te biljke kad se osuši ponegdje koristi i za ogrjev. Čini se kako je danas raštika ipak najviše zastupljena u suvremenoj prehrani žitelja Hercegovine. To potvrđuju i jela poput hercegovačkog japraka, raštika 'na tabak', raštika sa suhim mesom, varivo od raštike...; dakako i jela u imotskom kraju raštika na imotski način. Poznata su još jela krem juha od raštike, koštradina (suho kozje i ovčje meso) s raštikom...

Kuhana raštika najukusnija s koštradinom

Potonje jelo je pak najpoznatije u bivšoj Poljičkoj Republici te na širem području dalmatinskog zaobalja koje je oduvijek bilo poznato i kao stočarski kraj. Na tom su prostoru, zahvaljujući sočnoj ispaši u kraškim poljima te u vrtačama i dolcima Dinare, Svilaje, Kamešnice, Kozjaka, Mosora, Biokova, Rilića...osobito kad je godina kišovita i rodna, nekad su seoska kućanstva na obiteljskim farmama imala stada od 100 do 500 i 1000 koza i kozlića, ovaca i janjaca. Također su držali i po ne nekoliko goveda, uglavnom muznih krava pa su mnoga djeca odrasla baš na kravljem mlijeku i siru. Danas je stočni fond na tom području itekako opao pa je na tržištu i manja ponuda koštradine i gotovo neznatna potražnja raštike koja je najoriginalnija i najukusnija kad se sprema baš sa suhom bravetinom (osušenim kozjim i ovčjim mesom). Miris se raštike danas rijetko osjeti u mlađoj obitelji što upućuje i na zaključak kako u Dalmaciji ima naraštaja koja su u svom stasanju 'zaobišla' jela od te jestive mediteranske zeljaste biljke, iako stručnjaci za nju kažu kako je i ljekovita.

No raštika je ukusna i kad se sprema na lešo uz mladi bob, slanutak i krumpir, a začini se maslinovim uljem, solju i sitno izrezanim bijelim lukom. U zadnje vrijeme raštika se sije i na plantažama uzgoja jestivih puževa kojima je ta biljka gotovo glavna hrana, no taj se težački proizvod ne gotovo i ne nudi kupcima na tržnicama niti u trgovačkim opskrbnim centrima, ni u Dalmaciji. Svi govore kako raštika i u suvremenom svijetu ima važno mjesto u prehrani čovjeka u lancu ekološke proizvodnje poput puževa i dalmatinske ljutike, a riječ je o razvojnima projektima koji čine ponudu seoskog turizma. Pitanje je kako toj zdravoj hranljivoj biljci vratiti negdašnji ugled u cijeloj Dalmaciji, bar na prostore bivše Poljičke Republike gdje se najviše i konzumirala, te joj dati šire mjesto i u menijima inozemnih turista.

Autor: Nedjeljko Musulin


Povezana biljna vrsta

Raštika

Raštika

Sinonim: rašćika | Engleski naziv: collard, kale | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. acephala (DC.) Alef. var. palmifolia DC.

Raštika dobro podnosi sušu i u tom razdoblju zaustavlja rast, a listovi joj postaju tvrdi i kožasti, ali nakon kiše razvije novo, kalitetno lišće. Za vegetativni rast optimalne su... Više [+]

Tagovi

Dioklecijan Dalmacija Raštika Koljevka

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Hrvatska rosé vina osvojila 17 medalja Na najvećem specijaliziranom natjecanju za rosé vina na svijetu Concours Mondial de Bruxelles hrvatski vinari osvojili su17 medalja - 8 zlatnih i 9 srebrnih. Četiri zlatne medalje osvojile su dalmatins... Više [+]