Odšteta za manje od 4000 povrćara

Nakon što je prodaja domaćeg povrća na početku ljeta bila prepolovljena zbog epidemijske zaraze smrtonosnim tipom bakterije Escherichije coli u Njemačkoj i drugim europskim zemljama, domaći povrćari zbrojili su štete koje iznose od 50 do 70 milijuna kuna. Iako je prva procijenjena šteta nanesena hrvatskim proizvođačima povrća na 27.000 hektara iznosila 17 milijuna kuna, neslužbeno, podaci o nastaloj šteti dobiveni su od samih proizvođača, kojih ima čak 40.000 upisanih u Upisnik poljoprivednih gospodarstava.

No, sustav ARKOD (registrirane poljoprivredne površine) bit će osnova za izračun nastalih šteta. Riječ je o 15.000 hektara povrtlarske proizvodnje za 38 povrtlarskih kultura, koje nisu podjednako oštećene.

Neslužbeno, između 3500 i 4000 uzgajivača povrća, koji imaju pet do 10 hektara povrtlarskih usjeva, može računati na odštetu za izgubljenu dobit na domaćem tržištu. Većina manjih uzgajivača povrća, koji ne mogu dokazati da trže povrće legalnim kanalima prodaje, ostat će bez naknade.

Slaba je utjeha domaćim povrćarima što je Njemačka, nakon više tjedana čekanja rezultata brojnih testiranja, potvrdila da prijenosnik smrtonosne bakterije nisu španjolski krastavci, nego klice graha s jedne izolirane njemačke farme.

S druge strane, veliki je problem što u državnom proračunu nije predviđen novac kojim bi se nadoknadila šteta domaćim poljoprivrednim proizvođačima. Zbog toga odšteta nikada nije isplaćena u 100-postotnom iznosu (najviše 2003. godine oko 400 milijuna kuna), a sad bi se koristio novac iz fonda za poremećaje na tržištu.

Dakle, trebalo je proći skoro dva mjeseca da se vrati izgubljeno povjerenje domaćih kupaca, jer se broj zaraženih bakterijom E. coli u više europskih zemalja mjeri u tisućama.

Najviše je pala prodaja domaćih krastavaca, čak 60 posto, zatim zelene salate 50 posto i rajčice 40 posto. Štete su zbog izgubljene dobiti očite, jer ima slučajeva da su povrtlari predali više robe, a naplatili osjetno manje u odnosu na lani.

Europska unija nedavno je osnovala fond vrijedan 210 milijuna eura, koji je povećan na 277 milijuna eura kako bi proizvođačima povrća nadoknadila gubitke zbog drastičnog pada prodaje njihove robe. Članovima organizacije proizvođača, u kojoj je 35 posto europskih proizvođača, ponudit će se dodatne kompenzacije koje pokrivaju do 70 posto gubitaka.

Hrvatskim povrćarima u slučaju drastičnih gubitaka, koji se još zbrajaju, Vlada može pomoći donošenjem odluke o financijskoj pomoći iz državnog proračuna. No neće biti dobro ako se pomoć odobri, kao u slučaju velikih poplava i suša na poljoprivrednim usjevima, a isplata se bude čekala mjesecima.

Velika afera s mutiranom bakterijom E. coli u Njemačkoj, koja je otkrivena početkom lipnja, vrlo je brzo zahvatila i hrvatsko tržište. Prvi su na udaru bili prodavači povrća na tržnicama. Manju štetu imali su trgovački lanci, od kojih su oni najveći čak imali porast prodaje jer su oglasima uvjeravali kupce da imaju domaće povrće.

Domaći proizvođači traže veću kontrolu uvezenog povrća, posebno na granici. Iako sezonskog povrća ima gotovo dovoljno, u prvih šest mjeseci ove godine uvezli smo 500 tona krastavaca, ali i 2700 tona drugog povrća.

Ako je kriza potrošnje imala pozitivnih strana, onda je to smanjeni uvoz povrća za 25 posto u odnosu na prošlu godinu.

Ohrabruje i povećana domaća proizvodnja korijenastog povrća (mrkva, celer i peršin) koja polako ide prema samodostatnosti, no nema dovoljno plastenika i staklenika koji sad pokrivaju 400 hektara zaštićenih prostora.

Autor: Marinko Petković