Plamenjača špinata je najopasnije oboljenje tog povrća. U roku od nekoliko dana može u potpunosti da uništi kompletan usjev.
Svaki baštovan koji uzgaja špinat, prije ili kasnije susretne se sa plamenjačom, tačnije sa oboljenjem listova ove povrtnice, koje izaziva gljivica Pseudoperonospora farinosa. Naročito je pojavi pomenute infekcije podložan jesenski špinat.
Umjesto bujnog lišća za veoma kratko vrijeme možemo vidjeti kako od našeg usjeva ostaje samo gomila trule lisne mase.
Plamenjača špinata je bolest listova. Smatra se da je najopasnije oboljenje tog povrća. Napada mlade, tek iznikle, ali i starije biljke. Može da se javi na kotiledonim listićima i dovede do propadanja tek izniklih biljčica. Simptomi na starijim listovima javljaju se u vidu pjegica koje se šire i zahvataju njegovu cijelu površinu. Na gornjoj strani vidljive su vodenaste pjege koje vremenom mjenjaju boju i postaju hlorotične, žute. Sa donje strane pojavljuje se sivkasta prevlaka. Napadnuti listovi venu, uvijaju se prema dolje i suše.
Vlažno vrijeme potpomaže razvoj navedene zaraze. Najčešće je aktuelna u periodu jesen - zima kada dolazi do velike razlike u temperaturama tokom noći i dana. Tada je usjev pod stresom i podložniji je pojavi oboljenja.
U slučaju da se pojavi, najbolje se posvetiti preventivnim mjerama. Najvažniji vid borbe protiv plamenjače špinata je plodored. Spore gljive preživljavaju u zemljištu u biljnim ostacima i zbog toga je od iznimne važnosti poštovanje te agrotehničke mjere. Na istom mjesto špinat možemo uzgajati tek poslije tri godine. Poslije skidanja usjeva, obavezno je uklanjanje biljnih ostataka.
Za uzgajanje navedenog povrća odabrati zemljište koje je rahlo i dobro ocjedito. Pojavi infekcije pogoduje visoka vlažnost, između 70 do 80 procenata.
Prilikom sjetve koristiti dezinfikovano sjeme. Najlakša dezinfekcija obavlja se kada se sjeme potopi 25 minuta u vodu temperature 50°C. Ovakav tretman nije djelotvoran kod svih sorti. Odaberite one koje su prirodno otporne na pojavu plamenjače.
Ne saditi pregusto biljke. U gustom zasadu, usjevi se sporije suše poslije kiše ili zalijevanja, a veća je i vlažnost zraka. To pogoduje razvoju oboljenja.
Postoje brojni prirodni načini sprečavanja zaraze i razvoja plamenjače. Ova sredstva neće imati ostatke u listovima špinata kao što je to slučaj sa konvencionalnim preparatima iz grupe fungicida. Potreban je veći broj tretiranja svakih pet do sedam ili deset dana, u zavisnosti od postojećih uslova.
Kako bi priredili ovo sredstvo, u jedan litar mlijeka dodati deset kapi farmaceutskog joda i dobro pomiješati. Zatim sve rastvoriti u devet litara vode.
Za pripravak se koristi isključivo pepeo od čistog drveta. U tri litra vode skuvati dvije čaše pepela. Poslije se skuvani rastvor ostavi da se ohladi i procijedi. Prije primjene pomiješati sa deset litara vode.
Uzeti 200 do 300 grama crvenih ljuski omotača luka i preliti sa 10l vode. Ostavi se preko noći ili najviše dva dana. Procijedi se i upotrebljava za tretiranje špinata.
Tagovi
Autorica