Kakvu hranu Europljani kupuju tokom pandemije koronavirusa?

Toaletni papir postao je simbol globalne panike koju je među Zemljanima raširio virus SARS-CoV-2, od milja zvan korona. Drugi je vjerovatno kvasac, bilo svježi ili u vrećicama, pa čak i pivski. Naravno, nismo stali samo na ovome. Sve nas je zanimao rok trajanja određene hrane, a mnogi su se odrekli luksuza poput delikatesne hrane ili skupog alkohola.

Stvaranje zaliha: Znate li koliko koja hrana ima rok trajanja?

Kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa nije promijenila samo socijalne i radne navike već i način na koji jedemo i šta kupujemo. U supermarketima se potrošilo puno više nego li koji mjesec prije, a što je podstaklo stvaranje zaliha i zatvaranje restorana. 

Pala potražnja za proizvodima veće vrijednosti

Podaci o maloprodaji iz prvih nedjelja marta pokazuju kako su kupci u Italiji, Francuskoj i Velikoj Britaniji, ne samo dramatično povećali potrošnju hrane s dugim rokom trajanja nego su smanjili kupovinu određenih delikatesa uobičajenih za narode ovih europskih zemalja. 

Skup podataka kompanija za istraživanje tržišta IRI i BCG za prvu sedmicu marta pokazuje da se prodaja u kategorijama proizvoda od papira, zdravstvenih proizvoda i pakovane hrane znatno povećala u sve tri zemlje.

Ova promjena u navikama kupovine napravila je ogroman pritisak na lance snabdjevanja hranom i nije prošla nezapaženo od strane političara. Ministri poljoprivrede EU-a prošlu su nedjelju razgovarali o tome trebaju li prilagoditi politike onome što nazivaju "velikim promjenama u obrascima potrošnje", navodi se u dokumentu u posjedu portala Politico.

"Potražnja za proizvodima veće vrijednosti, kao što su vino, riba, cvijeće znatno je oslabila; u slučaju cvijeća potpuno je pala. Suprotno tome, potražnja za proizvodima poput riže, tjestenine, jaja, konzervirane robe, trajnijeg voća i povrća naglo je porasla", kaže se u dokumentu.

Traži se piletina i zečetina

U prvih osam dana marta je u tri spomenute zemlje prodaja alkoholnih pića porasla, osim u Francuskoj gdje je pala za oko 4 posto, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ovaj je pad navodno potaknuti padom prodaje skupljih šampanjaca. I u Italiji se kupovalo manje šampanjca, ali za 14 posto više piva. Pored toga, Italijani su se u odabiru vina vodili krilaticom "kupujmo domaće" pa su kupili 13 posto više domaćeg vina, odnosno za 14% manje inostranog.

Vrijednost prodaje domaćih proizvoda za 16% manja nego lani

Kada je riječ o hrani, pala je prodaja grickalica i gotovih školskih obroka, ali i ribljih jela, aromatizovane vode te veganskih zamjena za sir. 

Kupovina jeftinijeg mesa poput piletine je porasla, za 33 posto, a pala skuplje teletine i to za 64% te konjetine za 62%. Italijani su tu sedmicu kupili četiri puta više mesa kunića u odnosu na prošlu godinu. 

Prodaja brašna i kvasca u toj se zemlji utrostručila u nedjelji od 9. do 15. marta. 

Naravno, i prodaja tjestenine i riže je porasla, u Francuskoj u prvoj nedjelji trećeg mjeseca čak za 70 posto. Iste te nedjelje Italijani su za 61 posto više kupovali suhe mahunarke poput graha, graška, leće, leblebije i drugih. Britanci, čini se, nisu skloni kuhanju. Naime, ondje je te sedmice porasla prodaja konzerviranog mesa za 73% te gotovih juha za 60%. 

Rezultati koji su najviše iznenadili je udvostručena kupovina mandarina i kobasica od piletine u Italiji i Francuskoj.