Gljivice na kukuruzu povećavaju otpornost i štite od bolesti i štetočina?

Gljivica koja kolonizuje kukuruz može pomoći usjevu da povećava otpornost na bolesti i odbija štetne insekte, rezultati su najnovije studije istraživača Sveučilišta Penn State u Pennsylvanij, SAD. Istraživači s Fakulteta poljoprivrednih nauka proučavali su efekte gljivice Metarhizium robertsii. Otkrili su da kada dođe do kolonizacije kukuruza, on postaje otporniji na infekcije kao što je to slučaj s C. heterostrophus, koja uzrokuje takozvanu južnu plamenjaču lista kukuruza (engl. Southern corn leaf blight), prenosi Physorg. 

Biljke uzgojene iz sjemena koje je tretirano ovom gljivicom, postale su više i jače od netretiranih. 

Zaštita od štetočina i bolesti

Mary Barbercheck, profesorica entomologije, rekla je da bi M. robertsii mogao biti važno oruđe u uzgoju usjeva i pomoći da se spriječi bolest, posebno za organske uzgajivače.

Navela je da je veliko interesovanje za biološke proizvode koji se stavljaju na sjeme ili biljke kako bi zamijenili ili dopunili sintetičke hemikalije. A da bi se kukuruz smatrao organskim, uzgajivači moraju koristiti fizičke, mehaničke i biološke načine za kontrolu štetočina, korova i bolesti. Zbog toga je važno da stimulišemo sposobnost biljka da ih tolerišu ili se bore protiv njih. 

"Ovi rezultati bi se potencijalno mogli koristiti za razvoj tretmana u primjeni na biljkama ili sjemenu prije nego što se posije. To bi moglo pomoći u zaštiti  od štetočina i bolesti."

Riječ je o gljivici koju su naučnici proučavali dugi niz godina kao način kontrole insekata, otkrivši da ih može zaraziti i suzbiti. Međutim, tek prije desetak godina otkrili su da je endofit, odnosno organizam koji se parazitski ili neparazitski razvija u biljkama, ali ih ne oštećuje već ih može zaštititi. 

Istraživanja se nastavljaju

U toku testiranja istraživački tim je primijenio spore na dio sjemena, prije sjetve. Kada su mlade biljke imale tri ili četiri lista, primijenjena je C. heterostrophus na tretirane i na netretirane. Četiri dana kasnije, izmjerili su visinu sadnica, biomasu iznad zemlje, kolonizaciju biljaka od strane M. robertsii i jačinu infekcije.

Otkrili su da je 74 posto njih, čije je sjeme tretirano sporama i uspješno kolonizirano tom gljivom, imalo manje izraženu plamenjaču na listovima, veću visinu i nadzemnu biomasu od onih koje su uzgojene od netretiranog. 

Istraživanje će se nastaviti u različitim okruženjima kako bi se utvrdilo na koji način gljivica stupa u interakciju s kukuruzom i kako uslovi okoline djeluju na efekte kolonizacije.