Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • jesenja sjetva
  • 09.09.2021. 16:10

Jesenja sjetva: Očekuje se da pod strninama bude 17.530 hektara

Za nastupajuću agrotehničku operaciju, ali i obavljanje svih poljoprivrednih radova, prema nekim procjenama, biće utrošeno 1.800 tona dizel goriva. 

Foto: Depositphotos/valio84sl
  • 60
  • 4
  • 0

U predstojećoj jesenjoj sjetvi, na semberskim oranicama biće zasijano ukupno 17.530 hektara obradivih površina, a s obzirom na dobre ovogodišnje rezultate prinosa pšenice, očekuje se i veća zainteresovanost poljoprivrednih proizvođača za sjetvu hljebnog žita, navodi se u saopštenju bijeljinskog Odjeljenja za poljoprivredu, a prenosi Srna. 

U skladu sa planiranim površinama za nastupajuću operaciju, ukupne potrebe ovog područja za sjemenskim materijalom procijenjuju se na oko 6.100 tona. Od te količine 4.800 tona neophodno je da se posije pšenica, kao glavni jesenji usjev dok istovremeno cjelokupne potrebe za NPK mineralnim đubrivima iznose 9.300 tona. 

U resornom odjeljenju ocjenjuju da na teritoriji Bijeljine postoji odgovarajući broj poljoprivredne mehanizacije, tačnije 6.500 traktora, 700 berača za kukuruz, 100 kombajna, kao i potreban broj raznih priključnih mašina.

Obezbjeđeno oko 2.000 tona dizela za sjetvu

Za predstojeću sjetvu, ali i obavljanje svih poljoprivrednih radova, prema nekim procjenama, biće utrošeno 1.800 tona dizel goriva. 

U 2021. godini Vlada Republike Srpske, obezbijedila je regresirano dizel gorivo za sve registrovane poljoprivredne proizvođače po maloprodajnoj cijeni umanjenoj za pola marke, a o čemu smo ranije pisali. 

Kako kažu stručnjaci, optimalno vrijeme sjetve strnih žita je idući mjesec.

Stojan Marinković: Agrarni budžet bi morao biti najmanje 250 miliona KM

Podsjetimo, pandemija korona virusa narušila je cjelokupnu svjetsku privredu, a tako i poljoprivredu. Naročito je pogođen agrar nerazvijenih zemalja poput BiH i država koje nemaju jasnu viziju razvoja i održivosti ekonomije, opet poput naše zemlje. 

"Ozbiljne države već su kontrolisale promet poljoprivrednih proizvoda svojih proizvođača i povremeno ograničavale uvoz. Stoga se kod domaćih poljoprivrednika samo nastavio i dodatno pojačao hronični problem plasmana", izjavio je svojevremeno za Agroklub AStojan Marinković, napominjući da su ovog puta, pored problema stočara oko plasmana junadi i svinja, u istoj situaciji i povrtari. 

Agrarni budžet za prošlu godinu je svakako nedostatan i kako je naš sagovornik rekao, trebao je biti u okviru zakonskih šest odsto budžeta RS. "Kao i mnogo puta do sada kroz istoriju, pokazalo se da mi seljaci imamo najviše razumijevanja za probleme države. Tako smo i ovaj puta načelno prihvatili ovakav budžet. S druge strane, naš glavni problem nekonkurentnosti jeste prekomjeran nekontrolisani uvoz poljoprivrednih proizvoda po damping - cijenama koje su i dovele do uništavanja poljoprivrede u Bosni i Hercegovini", ukazao je Marinković.


Tagovi

Jesenja sjetva Obradive površine Zasijane površine Dizel gorivo Sjetva pšenice Poljoprivredna mehanizacija Hljebno žito


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.