Savjeti za kvalitetnu osnovnu gnojidbu okopavina

Poljoprivredne kulture koje se siju ili sade na šire međuredne razmake u proljetnom razdoblju nazivamo okopavine, a značajne u poljoprivrednoj proizvodnji su: kukuruz, šećerna repa, suncokret, soja i krumpir.

Okopavine za rast, razvoj i stvaranje visokih prinosa imaju velike potrebe za pojedinim makrohranivima, posebice dušikom i kalijem te nešto manje za fosforom i sumporom.

Potrebe za hranivima i njihove količine u proizvodnji ovih kultura najbolje je odrediti na temelju kemijske analize tla, potrebe biljaka za pojedinim hranivima, genetskog potencijala pojedine sorte ili hibrida, vremenskim uvjetima tijekom vegetacije, gnojidbe prethodnog usjeva, primijenjene agrotehnike i planiranim urodima.

Preporuke za osnovnu gnojidbu

Kukuruz, kao najzastupljenija okopavina, ima visoke zahtjeve za osnovnim hranivima jer razvija veliku količinu organske mase. Na srednje plodnim tlima za dobre prinose potrebno je usjevu kukuruza gnojidbom dodati: 170-200 kg/ha dušika (N), 130-150 kg/ha fosfora (P₂O₅) i 200-220 kg/ha kalija (K₂O).

Prilikom rasta i razvoja šećerne repe neophodne su na raspolaganju optimalne količine hraniva tijekom cijele vegetacije, koje se kreću oko: 150-170 kg/ha dušika (N), 120-140 kg/ha fosfora (P₂O₅), 220-250 kg/ha kalija (K₂O).

Soja, kao leguminoza, obogaćuje tlo dušikom pomoću razvoja bakterije Bradyrhizobium japonicum na korijenu fiksirajući ga iz zraka. U proizvodnji soje dušik je neophodno unijeti u proljeće, u vlažna, hladna, slabo plodna tla i kisele reakcije. Potrebe soje za hranivima kreću se ovisno o plodnosti tla i mogućnosti fiksacije dušika: 40-80 kg/ha dušika (N), 110-140 kg/ha fosfora (P₂O₅) i 140-160 kg/ha kalija (K₂O).

Suncokret tijekom razvoja ima velike potrebe za hranivima, posebice za dušikom, zatim fosforom i kalijem jer stvara veće količine organske tvari. Njegove potrebe za hranivima se kreću u količinama: 130-150 kg/ha dušika (N), 120-140 kg/ha fosfora (P₂O₅) i 150-170 kg/ha kalija (K₂O).

Krumpir najbolje uspijeva na rahlim i prozračnim tlima, umjerene vlažnosti, te se kod njegova uzgoja preporuča primijeniti organska gnojiva u osnovnoj gnojidbi tijekom jeseni u količini 20-30 t/ha. U ishrani krumpira za optimalne prinose treba dodati: 180-210 kg/ha dušika (N), 120-140 kg/ha fosfora (P₂O₅) i 180-200 kg/ha kalija (K₂O).

Unos organskog i mineralnog gnojiva

Hraniva kod uzgoja okopavina unosima mineralnom gnojidbom i organskim gnojivima, npr. stajnjak ili gnojnica. Organska gnojiva unose se u jesen dubokim oranjem i njihova primjena omogućuje bolja fizička, kemijska i biološka svojstva tla, a sadrže i male količine hraniva.

Oranjem se može unijeti 10-40 t/ha stajskog gnoja ovisno o plodnosti tla i sadržaju humusa. Veće količine hraniva u proizvodnji ovih kultura dodaju se primjenom mineralnih gnojiva.

Mineralna gnojiva sadrže pristupačne oblike hraniva koji se po kemijskom sastavu ne razlikuju od pristupačnih oblika hraniva iz tla stoga ih biljke lako usvajaju. Gnojidba mineralnim gnojivima u osnovnoj obradi tla okopavina obavlja se u jesen na težem glinastom ili u rano proljeće na lakšem pjeskovitom tlu.

Mineralna gnojiva zaoravaju se na punu dubinu

Mineralna gnojiva zaoravaju se u jesenskoj osnovnoj obradi tla na punu dubinu oranja što omogućuje dublji razvoj korijenovog sustava. Ova gnojidba je važna za ishranu biljaka u sušnom periodu godine i u stresnim uvjetima rasta jer su tada i potrebe biljaka za hranivima veće, a ujedno su biljkama tijekom cijele vegetacije na raspolaganju dovoljne količine hraniva. U osnovnoj gnojidbi primjenjuju se formulacije gnojiva koja sadrže više fosfora i kalija, a manji udio dušika, kao što je kompleksno mineralno gnojivo NPK 7-20-30 tvrtke Petrokemija u količini 300-600 kg/ha ovisno o rezultatima kemijske analize tla i očekivanom urodu pojedine kulture.

Okopavine i druge poljoprivredne kulture proizvode se u plodoredu, te ukoliko zaostane žetvenih ostataka prethodne kulture potrebno ih je zaorati prije osnovne obrade tla. Prije zaoravanja žetvenih ostataka preporuča se primjena dušičnih gnojiva, Uree ili UAN-a u količini 100-125 kg/ha ili 120-150 l/ha kako bi se smanjila dušična depresija koju mogu uzrokovati mikroorganizmi tla prilikom mineralizacije svježe organske tvari.

Za više informacija obratite se tvrtki Petrokemija na jedan od niže navedenih kontakata.

Foto: SCALATORE59/bigstockphoto.com