Koliko posijemo, toliko ćemo i požnjeti? Prekinuti lanci snabdijevanja doveli u težak položaj domaće proizvođače
Snabdijevanje stočnom hranom u Bosni i Hercegovini je u nikad neizvjesnijem stanju. Rat na istoku Evrope poremetio je lanac opskrbe žitaricama zbog čega se domaći proizvođači suočavaju s nestankom sirovina. Trenutni kapaciteti dovoljni su tek za narednih nekoliko mjeseci. Ni planovi sjetve nisu obećavajući.
Mjesta optimizmu nema ni na jednoj strani, kažu naši sagovornici. U jednakom su problemu kako proizvođači stočne hrane, tako i farmeri koji koncentrate za svoja grla uglavnom kupuju na odgođeno plaćanje, pa situaciju ne olakšava ni to što se njihov uvoz trenutno odvija neometano, jer uvoznik "ne da na teku".
"Moram praviti pozajmice od dvije-tri hiljade maraka, da ispoštujem distributere, da ne gubim obraz", kaže Eldin Glibanović čija farma u Živinicama broji 60 grla. Od poticaja koji budu isplaćeni, dodaje, poljoprivrednici neće kupiti sjeme i đubrivo, nego platiti dug za koncentrat.
Kada je najavljeno zatvaranje granica, ovaj farmer je kupio stočnu hranu za tri mjeseca, na odgođeno plaćanje. Još se bori s dugovanjima, kao i većina njegovih kolega. U rad na porodičnom gazdinstvu uključeno je pet članova porodice, a dnevno kaže zarade 10 maraka. Glibanovići se stočarstvom bave 40 godina, a gore stanje ne pamte.
"Svaki mjesec kupim oko šest tona koncentrata, nekada sam ih plaćao 2.400 KM, danas je to 6.000 KM. Cijena jednog kilograma je izašla na marku, a litar mlijeka je 0,63 KM. Dakle, jedna krava mora dnevno dati 20 litara mlijeka da bi platila samo koncentrat koji pojede", dodaje naš sagovornik istaknuvši da kabastu hranu proizvode na svojim poljima, odnosno na 250 ha silažni kukuruz, a 250 dunuma kosi te priprema sjenažu u rolo bale i suho sijeno.
Kako posluju u minusu, po ovim uslovima, kaže može izdržati još nekoliko mjeseci, budući da je i ušteđevina sve tanja.
Kompanija "Poljovet" iz Gračanice, osim prodajom stočne hrane i poljoprivredne opreme, bavi se i stočarskom proizvodnjom na tri farme - dva matična jata peradi teške linije s ukupno 19.050 koka i pijetlova, te farma tovnih goveda, na kojoj je trenutno 116 grla. Na dvije peradarske farme dnevno troše 3.260 kg gotovih smjesa. Hranu nabavljaju od domaćih proizvođača i ona je, navode od 21. marta do 6. aprila ove godine poskupila za oko 7,5 posto.
"Cijena jednodnevnih tovnih pilića povećana je početkom ove godine za 2,5%, a zadnja tri mjeseca je nismo mijenjali. Imamo koncentrate u prodaji, nabavna cijena za tov iz uvoza, iz Slovenije, povećana je u zadnjih četrdesetak dana za oko 20 posto, dok se kod domaćeg proizvođača nije još mijenjala", kaže dr vet.med. Amira Mustafović Deronjić, iz "Poljoveta".
Na farmi goveda koriste dijelom hranu koju sami proizvedu: tritikale, silažu, slamu, sijeno, a ostatak kupuju. Dnevno je za goveda potrebno 300 kg koncentrata, čiji sastav zavisi od uzrasta i kategorije, pa u različitim procentima koriste kukuruz, sojinu sačmu, tritikale, stočno brašno i dodatke.
"Samo mekinje su od kraja januara do kraja marta poskupile 13,26 posto", dodala je Mustafović Deronjić, istakavši kako su problemi u nabavci stočne hrane, zbog njene kvalitete i zdravstvene ispravnosti stalno prisutni, a sada i povećani zbog nesigurnosti nabavke i rasta cijena.
U sastavu kompanija "Golić trade" iz Gradiške, koja se bavi prometom repromaterijala za poljoprivrednu proizvodnju posluje i fabrika stočne hrane pod brendom Golmix. Distribucijom pokrivaju cijelu BiH, a trenutno su kažu obezbijeđeni sirovinama, no gledajući dugoročnije - situacija nije najpovoljnija.
"Još uvijek nam nisu dostavljene ugovorene količine iz Srbije. Za narednih nekoliko mjeseci imamo sirovina. Mislim da je opravdan bojazan od nestanka stočne hrane, s obzirom na to da je prošle godine bila velika suša, da je pogodila usjeve pa prinosi nisu bili na zadovoljavajućem nivou", kaže Dušan Džajić iz Golić trade, dodavši kako je godišnji kapacitet 50.000 tona, a otkupe, sve dostupne količine u sezoni žetve. U planu je povećanje kapaciteta.
Probleme u snabdijevanju sirovinama bilježe i u "Savić company" iz Bijeljine. Sa Srbijom su kažu imali ugovoren uvoz 5-6 tona žitarica, a samo je dio isporučen. Oni dnevno proizvode od 80 do 100 tona stočne hrane.
"Uvoz stočne hrane ide, nije ni prekidan, ali sirovina nema, pa su oštećeni domaći proizvođači. Mislim da nema bojazni po pitanju nestašice, nje će biti, ali je pitanje odakle. Ko ima novac taj će moći da kupi iz uvoza, a ostali ništa, pošto su navikli na odgođeno plaćanje", navodi Miodrag Vuković, šef proizvodnje u ovoj kompaniji.
Prema podacima iz entitetskih ministarstava poljoprivrede, u Republici Srpskoj je planirana sjetva žitarica na oko 150.000 ha, a uključuje kukurz, zob, ječam, tritikalu, heljdu. Jesenas je pšenicom zasijano oko 43.000 ha.
U Federaciji BiH je prijavljen plan sjetve na površini 19.603,62 ha za pšenicu, ječam, kukuruz, heljdu, raž, zob i tritikalu. Također je na 21.863,94 ha prijavljena sjetva krmnog bilja - silažni kukuruz, stočni grašak, travnate smjese, djetelina te na 4.382,40 ha industrijsko bilje (soja, suncokret, šećerna repa, uljana repica, duhan).
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH kažu da: "Straha od nestašice neće biti ako posvetimo pažnju proljetnoj sjetvi i obezbijedimo dovoljne količine goriva, sjemena, đubriva i pesticide uz adekvatne subvencije i garantovani otkup", no samo u prva dva mjeseca u državu je uvezeno žitarica u ukupnoj vrijednosti od 43.036.440 KM.
Najviše se uvozilo iz Srbije 49,23%, Mađarske 30,28%, Hrvatske 15,58%, Italije 2,08%, Slovenije 1,39%, dok ostale zemlje učestvuju u ukupnom uvozu sa 1,44%. Lani je vrijednost uvoza žitarica iznosila 222,3 mil. KM, što je za sedam posto više od onog u 2020. god, kada je iznosio 207,8 mil. KM.
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je u 2021. zabilježeno povećanje vrijednosti otkupa žitarica za 66,6%, kao i direktne prodaje za 18,7%. Ukupan otkup je iznosio 32,2 miliona KM, a direktna prodaja 22,3 miliona maraka. S nešto više od 200 hiljada hektara požnjeveno je ukupno 893.124 tona kukurza u BiH. S 836 ha zasijane heljde evidentirano je 976 t prinosa, dok je soja posijana na 10.647 ha, a prozvedeno je 24.883 t.
Kada je riječ o cijenama, tona pšenice je u otkupu koštala 380 KM, a u prodaji 388,70 KM. Za iste količine kukuraza bilo je potrebno izdvojiti 438,5 KM, odnosno 432,60 KM. Sojina sačma je prošle godine na berzi stajala 330 do 350 €/t, dok sada košta od 590 do 630 €/t. Berzovna cijena za kukurz iznosila je 35 do 40 KM za 100 kg, a danas u nabavci ta količina košta oko 70 maraka.
Da je strah od nestašice opravdan, smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović. On naglašava kako se BiH nalazi u potpuno neizvjesnoj situaciji zbog rata u Ukrajini i sankcija nametnutih Rusiji: "Ukrajina je najveći snabdjevač žitarica za Evropu, ne toliko za nas. Međutim, stočna hrana u sebi najvećim dijelom sadrži žitarice, pitanje je hoćemo li moći nabaviti nove količine kada se ove koje imamo prodaju", kaže Pavlović.
Upozorava da, iako se stanje na tržištu zakompliciralo, lanac snabdijevanja životinja se mora održati, jer to direktno utiče i na ishranu ljudi. Zabrinjavajući je, kaže, izostanak aktivnosti privrednih komora i vlada po tom pitanju.
"Sve se prepušta situaciji, slučaju i tržištu. Jedno je kupovina žitarica za ishranu ljudi za koju je Srbija rekla dati saglasnost, a drugo su one koje naši snabdjevači stočne hrane nabavljaju od proizvođača iz Vojvodine, kojima sada roba stoji u skladištima. Pitanje je šta će biti prekosutra, za sutra možda i ima premiksa i koncentrata", zabrinuto zaključuje.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
