Stočni grašak i tritikale: Na vrijeme planirati pripremu hrane za stoku

Visok sadržaj proteina, kalcij, sirova celuloza slična lucerni, samo su neke od karakteristika koje posjeduju stočni grašak i zbog toga predstavlja najisplativiji i najkvalitetniji oblik voluminozne krme za sve domaće životinje. 

"I zrno i nadzemni dio biljke stočnog graška predstavljaju kvalitetnu stočnu hranu. Prednost uzgoja je što stiže u rano proljeće, i odmah se može uključiti u stočni obrok, a stočari znaju koliko je to važno nakon zimskog razdoblja", kaže stručni savjetnik Predrag Jokić.

Stočni grašak obogaćuje zemlju dušikom, a traži minimalna ulaganja

Može se koristiti na više načina, prije svega ispašom, kao zelena krma, silaža, sijeno ili kao zrelo zrno. Ova biljna kultura podnosi i vrlo niske temperature, i do -20, što je slučaj s ozimim sortama, dok jare neće izmrznuti na -4 stupnja. Prinos može biti doveden u pitanje ako su visoke temperature i ako je sušni period u vrijeme cvjetanja i nalijevanja zrna.

Sijati s nekom žitaricom

Nije zahtjevan za uzgoj, kada je sastav tla u pitanju i znatno bolje podnosi kisela nego alkalna. Na parceli se kao predusjev mogu uzgajati strne žitarice koje se rano skidaju, ali treba voditi računa da ne bude kao predusjev drugim mahunarkama.

"Zemljište na kome će se saditi ozimi stočni grašak treba pripremiti još tijekom ljeta, a sijanje treba obaviti u rujnu i ono na što treba obratiti pažnju je da to ne bude monokultura jer ova biljka dosta poliježe, pa može doći do truljenja. Zato je treba sijati s nekom žitaricom, kao što je zob, ječam ili raž, jer će one služiti kao potpora. Dobro je i što ove žitarice imaju sličan period rasta i razvoja kao grašak što dodatno daje kvalitetu u vrijeme košnje"

Kosi se u prvoj polovici svibnja, kada je pri kraju cvjetanja i kada počinje formiranje prvih mahuna. Stručnjaci savjetuju i da se vodi računa da u vrijeme košnje klas kod raži, zobi ili ječma ne prestari, odnosno da bude u fazi formiranja klasa. Stočni grašak nije preporučljivo koristiti za sjenažu jer se sušenjem, list graška mrvi. Ukoliko se poljoprivrednik odluči za pripremu silaže, onda treba voditi računa da se za košnju izabere period kada je mahuna formirana dvije trećine. Ozime sorte ovog graška imaju dobar i stabilan prinos koji se kreće od 40 do 60 tona po hektaru. 

Tritikale bogata proteinima i aminokiselinama

U vrlo kvalitetnu stočnu hranu ubraja se i tritikale, biljna kultura nastala križanjem pšenice i raži. Predstavlja vijednu stočnu hranu bogatu proteinima.

"Koristi se za proizvodnju zelene mase za hranidb domaćih životinja. Stočari je koriste za spravljanje sjenaže i silaže, ali se može koristiti i za ispašu. Tritikale nije zahtjevna biljna kultura, pa zato uspijeva na kiselim tlima, otporna je ukoliko je ljeto sušno ili jaka zima. Daje dobre prinose na kvalitetnom zemljištu, a ne zahtijeva ni puno vlage za uzgoj. Jedino je kritičan period neposredno pred stvaranje klasa", kaže stručna savjetnica Svetlana Jerinić. 

Stručnjaci kažu da se može uzgajati na tltu na kome je prethodno bio posijan krumpir, soja, grašak ili grah. 

"Ako se poljoprivrednici odluče uzgajati tritikale na polju gdje je bio kukuruz, to mora biti neki s kraćim razdobljem vegetacije, kako bi se pripremilo tlo. Sjetva ozimih sorti je početkom listopada, dok jare sorte teba sijati krajem veljače ili početkom ožujka. Biljka je spremna za žetvu na kraju voštane zrelosti, a vrlo je važno da vlaga u zrnu ne bude iznad 14 posto prije skladištenja", objašnjava.