Poljoprivrednicima treba skrenuti pažnju na redovan pregled usjeva, naročito onih čije sjeme nije tretirano insekticidima pa može biti napadnut od strane štetočina, za razliku od tretiranog koje je zaštićeno od blažeg napada istih.
U posljednje vrijeme sve veći broj poljoprivrednih proizvođača odlučuje se za uzgoj uljane repice. Ono na šta bi prvo trebala da se obrati pažnja je činjenica da se radi o vrlo zahtjevnom usjevu, kada je riječ o zaštiti od korova, ali i bolesti i štetočina i pored toga što je repica biljka gustog sklopa.
Uslovi za klijanje i nicanje rijetko kad će na terenu biti optimalni pa se uslijed rijetkog sklopa uljarice u početnim fazama rasta i razvoja, mogu javiti problemi sa korovima. Ovo se dešava jer su korovske vrste velika konkurencija mladoj biljci usjeva u pogledu potreba za vodom, hranjivima i svjetlosti. Pod takvim okolnostima, repica zaostaje u razviću pa je podložnija izmrzavanju u zimskom periodu, a što će se odraziti na prinose u narednoj godini.
Da bi na kraju imali stabilne prinose, sa odgovarajućim mjerama treba započeti odmah na jesen. Prvi korak u tome jeste suzbijanje korova. Iz tog razloga jesenja zaštita je obavezna agrotehnička mjera u proizvodnji uljane repice, savjetuje Radmila Pašić iz PSSRS.
Na početku razvoja pa sve do zatvaranja redova, ovoj ratarskoj biljci konkurenciju predstavljaju ljetni jednogodišnji korovi, a koji nestaju već sa prvim mrazevima pa zato i nisu značajan problem u proizvodnji. Znatno veće štete mogu uzrokovati ozimi korovi poput mišjakinje, kamilice, mrtve koprive, gorušice, divlje rotkve i brojnih drugih, zato što oni prezime pa nastave dalje sa svojim rastom na proljeće. Zbog toga je izuzetno važno suzbijati ih sad na jesen.
Ukoliko je repici predusjev bila pšenica ili neka druga strna žitarica, može se javiti problem samoniklih biljaka žita u ovom periodu jer će one ugušiti uljanu repicu. Uništavanje ovih samoniklih vrsta obaviti kada dosegnu visinu od oko 10cm, a gajeni usjev pri tom ima razvijena dva do četiri prava lista.
Kod odabira hemijskih preparata, neophodno je prije svega znati o kojim korovima je riječ, zatim tip zemljišta (laka, teška), vlažnost tla, ali imati na umu i to da nijedan herbicid ne može suzbiti sve korove. Iz tog razloga poželjna je kombinovana primjena ili upotreba jednog preparata sa više aktivnih materija.
Tokom jeseni, herbicide koristiti u tri roka:
Na našem tržištu postoji dovoljan broj preparata, za sve rokove tretiranja a od registrovanih najčešće su u upotrebi herbicidi na bazi: metazahlora, klomazona, fluzifop-P-butil, glifosat, klopiralida.
Poljoprivrednicima treba skrenuti pažnju na redovan pregled usjeva, naročito onih čije sjeme nije tretirano insekticidima pa može biti napadnut od strane štetočina, za razliku od tretiranog koje je zaštićeno od blažeg napada istih, na primjer od ose listarice ili od crvenog repičinog sjajnika.
Tagovi
Autor