Divlje svinje i afrička svinjska kuga na tapeti zastupnika EP

Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane Evropske komisije na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Evropskoga parlamenta u Bruxellesu predstavila je zastupnicima trenutačno stanje i poduzete mjere EU-a za kontrolu afričke svinjske kuge.

Njezin direktor Bernard van Goethem rekao je kako se od 2007. do 2014. godine epidemija afričke svinjske kuge širila s područja Gruzije prema Rusiji te je došla na rubne dijelove Europske unije. Bolest se najviše očitovala na području Poljske, Litve, Latvije, Ukrajine i Bjelorusije, a u protekloj i u ovoj godini mnogo je inficiranih divljih svinja pronađeno na malom području u Češkoj.

U susjednoj Hrvatskoj ne postoji problem s afričkom svinjskom kugom, no hrvatska zastupnica Marijana Petir Evropsku komisiju upoznala je s drugim problemom s kojim se suočavamo, a to je povećanje populacije divljih svinja.

Bez kuge, ali uz znatno povećanje broja divljih svinja

"One su se u nekim regijama toliko namnožile da ulaze u dvorišta i uništavaju poljoprivredne usjeve. Hrvatski poljoprivrednici ne znaju i ne mogu se sami nositi s tim problemom", rekla je Petir.

Podsjećamo, ljetos su u BiH lovci spašavali urod kukuruza te pokrenuli akcije kada su od Orahove nizvodno do Orubice odstrijelili veliki broj divljih svinja.

Lovci spašavaju kukuruz od najezde divljih svinja

"Hrvatska ima lovno-gospodarske osnove, no u njih nije unesen točan broj divljih svinja jer su se one u međuvremenu križale i s domaćim svinjama i njihov se broj povećao. Njihova populacija je bitno povećana", naglasila je Marijana Petir i pitala što države članice u takvim situacijama mogu poduzeti da bi smanjile populaciju divljih svinjai pomogle poljoprivrednicima obraniti njihove usjeve i nasade.

Iz Evropske komisije poručili su da su sve mjere kojima se može kontrolirati širenje populacije divljih svinja dostupne u Strategiji Afričke svinjske kuge za istočnu Evropu. Kako bi kontrolirala širenje bolesti, Evropska je unija uspostavila dva modela pomoći. Jedno su hitne mjere, odnosno evropski fond u slučaju kad neka država članica potvrdi postojanje bolesti te programe za iskorjenjivanje afričke svinjske kuge jednom kada se bolest utvrdi. Jednako tako, to se odnosi i na preventivne programe u državama članicama u kojima bolest još nije prisutna, ali su u opasnosti jer graniče s pogođenom državom.

U oba slučaja Evropska unija državama članicama nadoknađuje do 75 posto opravdanih troškova za sprječavanje širenja bolesti. Mjere usmjerene na sprječavanje širenja bolesti financirane od EU uključuju smanjivanje populacije ženske divljači te zbrinjavanje ostataka uginule divljači kako bi se spriječilo daljnje širenje virusa u okolišu. Uredba EU br. 652/2014 ne predviđa poticaje u slučaju povećane populacije divljih svinja koje uništavaju poljoprivrednu plantažu, vinograde i sl.

Lovci ključni u sprječavanju širenja svinjske kuge

U odgovoru na pitanja zastupnika napomenuto je kako lovci imaju veliku ulogu u sprječavanju širenja bolesti. Predstavljen je dobar primjer iz Češke u kojoj lovci prestaju loviti u okviru 50 km četvornih gdje je nađen virus kako ne bi uznemiravali zaraženu populaciju, a na područjima gdje obitavaju zdrave divlje svinje smanjuju populaciju odstrelom bređih ženki za što primaju i poticaje čime se širenje virusa stavlja pod kontrolu.

Foto: Bigstockhoto/Photocech