Najčešća bolest goveda

Dermatitis digitalis je oboljenje s infekcioznom komponentom, a posljedica je nedostatne higijene u staji, komfora za kravu i stalnog stresa. Bolest kod intenzivnog držanja goveda uzrokuje enormne gospodarske štete. Podaci o šepavosti krava u mliječnih goveda kolebaju 18-25 % (Hrenough et al.1997.). Kod nekih mliječnih stada na 100 krava štete se kreću u okviru 500 i 750 Eura. Panaricij je akutna ograničena ili difuzna gnojno nekrotična upala kože ili potkožja u području međupapčanog prostora (dermatitis inetrdigitalis), krune (dermatitis coronarium) ili mekuša (dermatitis tori) s tendencijom prijelaza procesa u dubinu, postupno zahvaćajući tkiva dubokog prsnog sagibača, distalnu tendovaginu, ligamente, krunsku, papučnu kost i papčani zglob.

Upalu kože među papcima prepoznajemo po akutnoj ili kroničnoj upali kože koja često obuhvaća područje vanjske, ali također donje i gornje strane područja kože papaka (dermatitis interdigitalis). Lokalizacija i postojanost čitavog spektra klica ne daju konkretno razgraničenje toj upali kože. Promjene u nagomilanoj rožini u ovisnosti s oštećenjem papaka i kože nazvani su dermatitis digitalis. Za tu bolest dogovoren je pojam „Digital Skin Disorders Syndrom“(smrdljivo stopalo).

Sl.1. Sl.2.

Sl.1. Upala među papcima, nakupljanje gnoja u rožini
Sl.2. Nakon čišćenja vide se zacrvenjene gornje površine i oštećenja

Klinika i etiologija

Također, uz “gnjiloću papaka“ dolazi često i do upale kože, kasnije nastaje površni eksudat (izljev) odvojen erozijama (oštećenjima). Vjerojatno da raspadanjem obamrlog tkiva nastaje neugodan vonj, koji će upamtiti svatko tko ga je jednom pomirisao.

Hromost i hiperplazija

I samo male erozije, čirevi jako su bolni kod doticanja. Oni se često naglo povećavaju pa se na osnovi nalaza takvih mjesta može primijetiti hromost. Također, u tom se području može primijetiti gomilanje rožine, stoga će ono biti podminirano. Kod kroničnog tijeka bolesti, zbog kronične upale kože između papaka doći će do zadebljanja i otvrdnuća zbog nakupine keratina u smislu
hiperplazije među papcima.

Fakori koji izazivaju bolest = indikatori bolesti

• Gnjiloća rožine: vlažnost
• Gnjiloća papaka: vlažnost, manjak higijene
• Mortellarosche Krankeit: vlažnost, manjak higijene, stres faktor.

Bolest često nastupa uvođenjem novo nabavljenih životinja u staju, ali i zbog loših higijenskih
uvjeta, što će uz pomoć djelovanja vlage i gnojnice oštetiti kožu papka i omogućiti prodiranje patogenih klica. Životinjama vezanima u staji većinom su pogođeni zadnji udovi. Bolest se češće javlja kod životinja u stajama sa slobodnim kretanjem, nego kod goveda na vezu. Bolest nastupa izrazito tipično ako je koža između papaka dugo bila izložena vlazi. Učestalosti oboljenja pomaže visoka temperatura u staji, ali također i visoka ljetna temperatura. U uvjetima koji pogoduju razvoju klica (naročito Dichelobacter nodosus) u staji, uzročnik će se proširiti za samo nekoliko dana. Goveda koja stoje opterećuju bolesni ekstremitet, a hromost se u koraku očituje
u fazi podupiranja. Bolest se može primijetiti dolaskom u izmuzište jer se i s pozicije muzača
može vidjeti upalni proces na papku.U početku će bolest većinom biti blaga, a u kroničnom tijeku će se šepavost lako previdjeti radi manjka ili samo neznatne šepavosti.

To je problematično u pogledu mogućeg proširenja bolesti u gnjiloću papka. U početnom stadiju bolesti lagana hiperemija (punokrvnost) može upućivati na bolest ako je utvrđen samo mastan i smrdljivi film na gornjoj površini papaka. Karakteristične lezije (ozljede) gornje površine epiderma olakšavaju dijagnozu. Kao posljedica dermatitis interdigitalisa mogu se vidjeti s jedne strane stisnuta nekroza rožine dermatitis interdigitalisa, a s druge strane je još teža komplikacija flegmona (gnojna upala potkožnog ili mišićnog tkiva) među prstima.

Sl.3. Lizanje papka zadnje desne noge znak je oboljenja papka

Čišćenje i lokalna antibioza

Pukotinu između papaka potrebno je temeljito očistiti. Kod nalaza jednog masnog filma dostatno je pažljivo čišćenje higijenskim suhim papirom. Dobro je i čišćenje vodom, sapunom i četkom,
ali oprez! Dezinfekcija četke sprječava proširenje klica, dok nedezinficiranom četkom širimo zarazu. Obamrle dijelove kože treba odstraniti i poslije nanijeti antibiotski sprej. Ako će potkožje kasnije biti obuhvaćeno promjenama, to znači da je sistemski postupak bio manje uspješan. Napadne li upalni proces kao komplikacija potkožje, nastaje flegmona interdigitalis (gnoj među papcima). Ovdje tada ima smisla uz lokalnu terapiju kirurški odstraniti nekrotično tkivo uz upotrebu antibiotika.

Profilaksa

U sprječavanju bolesti vrijede sljedeća razmišljanja: Bez pravovremenog prepoznavanja
postojanja problema ˝dermatitis interdigitalis˝ i poboljšanja higijenskih uvjeta držanja i okoline u pojedinačnom postupku uspjeh će biti samo prolazan.

Redovito provoditi kontrolu prostora među papcima

Proširenje bolesti od krave na kravu može se spriječiti samo pravovremenim prepoznavanjem dermatititis interdigitalisa i pravovremenom obradom papaka. Svaku zamijećenu šepavost treba obavezno pregledati. Redovito svakih 5-6 mjeseci provoditi njegu papaka s obaveznim pregledom prostora među papcima i očekivanih skrivenih promjena.

Poboljšanje uvjeta držanja

Životinje treba osloboditi stresa te poboljšati ophođenje sa životinjama. Valja obratiti pažnju da endotoksini i mikotoksini budu isključeni. Samo po sebi je razumljivo da poznavanje
okolnosti koje dovode do gnjiloće papaka treba svakako odstraniti. Također, u stajama gdje su krave na vezu, potrebno je često odstranjivati gnoj iza životinja te omogućiti kretanja po čistim i suhim površinama. Na ravnom ili rešetkastom podu moraju se redovito čistiti i prati gornje površine. Optimalno se čišćenje može planski postići pričvršćivanjem na pod pokretnih odstranjivača - šubera, koji svaka 2 sata gura izmet s kraja ležišta u kanal za balegu, a kod rešetkastog poda 2 puta dnevno, eventualno također automatski. Istovremeno treba paziti
da zrak u staji bude manje vlažan i osigurana dobra ventilacija. Treba redovito dezinficirati staje dvaput godišnje jer se tako smanjuje opasnost od infekcije. U primjeni je i robot za čišćenje rešetkastog poda (Discovery) koji primjenjuju u BDR. Sljedeća mogućnost za smanjenje patogenih klica u staji je provođenje kupanja papaka. Ono se također preporučuje i kod dermatitis interdigitalisa. Za to se koriste kemikalije kao bakreni sulfat 20% otopina/cink sulfat, formalin, octena kiselina i industrijski produkti u odgovarajućem razrjeđenju, i antibiotici. Za provođenje kupanja papaka postoji odredba o zabrani zagađivanja prirode formalinom, teškim metalima radi njihovog kancerogenog djelovanja. Također, u primjeni antibiotika mora se imati u vidu da je karenca za mlijeko i 28 dana, a za dezinfekcijska sredstva 7 dana. Pravljenje cjepiva je bilo otežano zbog velikog spektra uzročnika pa rezultati nisu bili uspješni.

Autor: Dr. sc. Mladen Čulinović