Najviše gazdinstva ima do pet grla, a najviše mlijeka se otkupi od onih koji imaju deset do 50 muznih krava

Vrijednost stočarske proizvodnje u ovoj godini, prema procjenama, iznosit će 827,56 miliona KM, a stočari u Srpskoj najviše će proizvesti mlijeka, te svinjskog, goveđeg i mesa živine.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da stočarsku proizvodnju u Srpskoj karakteriše prekomjerni uvoz životinjskih proizvoda iz Evropske unije, kao i stagnacija broja svih vrsta domaćih životinja, osim živine. Dodaju da, zahvaljujući mjerama Vlade RS, udio tržišno orijentisane proizvodnje koja je u sistemu podsticaja ipak bilježi povećanje proizvodnje, piše Glas Srpske. 

Najugroženija proizvodnja i prerada mesa i mlijeka

"Odsustvo mjera zaštite domaće proizvodnje od strane institucija BiH poljoprivrednike iz RS svrstava u red najnezaštićenijih u regiji. Analizirajući potencijalni obim i vrijednost novih bescarinskih kvota vidljivo je da su najugroženija proizvodnja i prerada mesa i mlijeka",  rekli su u Ministarstvu poljoprivrede. 

Ističu da su cijene proizvodnje za većinu stočarskih proizvoda domaćeg porijekla znatno više od uvoznih cijena tih proizvoda što farmere u Srpskoj dovodi do ozbiljnih finansijskih problema.

Dominiraju gazdinstva do pet grla

Prema statistikama resornog ministarstva, otkup sirovog mlijeka lani je povećan za 7,64 posto u odnosu na godinu ranije, a prosječan broj mljekara prošle godine je iznosio 5.381 što je u odnosu na 2016. manje za 432 mljekara s tendencijom da se taj trend nastavi i ove godine.

"Dominiraju gazdinstva do po pet grla i ona čine 73 posto svih gazdinstava od kojih se otkupljuje mlijeko. Međutim, najveće količine mlijeka se otkupe od proizvođača koji imaju od deset do 50 muznih krava, a oni čine tek 11 posto od ukupnog broja gazdinstava u sistemu otkupa ove tečnosti", kažu u Ministarstvu poljoprivrede i navode da u Srpskoj postoji svega 38 farmi sa 50 i više krava. Dodaju i da je prisutan trend ukrupnjavanja farmi i povećanja isporučenih količina mlijeka po farmi, te da spoljnotrgovinski promet mlijeka i mliječnih proizvoda stagnira, iako je prisutan značajan uvoz sireva, namaza i sličnih proizvoda od mlijeka.

Blagi porast proizvodnje mesa

Kada je u pitanju proizvodnja mesa, u Ministarstvu ističu da ovu oblast karakteriše blagi porast. "Povećanje proizvodnje je izraženo kod svinjskog mesa uprkos nekontrolisanom prekomjernom uvozu i nemogućnosti farmera da održe proizvodnju u uslovima nezaštićenog tržišta. Porast proizvodnje je rezultat profilisanja pojedinih proizvođača u uzgoju svinja, kao i povećanog broja oprašene prasadi po krmači" rekli su u ovom ministarstvu. 

Navode i da je u blagom porastu tov junadi, najvećim dijelom zahvaljujući izvozu mesa u Tursku, a najveće povećanje se ostvaruje u brojlerskoj proizvodnji zbog relativno niske cijena mesa živine.

Nedostaje modernih klaoničkih kapaciteta

"Očekuje se dalji trend rasta brojlerske proizvodnje ukoliko se uklone nedostaci loše organizacije proizvođača i klaničara, kao i nedostatak modernih klaoničkih kapaciteta. Značajniji rast proizvodnje se može očekivati ukoliko u skorije vrijeme EU dozvoli izvoz bijelog pilećeg mesa", naveli su u resornom ministarstvu.

Podsticaji su povećani

U Ministarstvu poljoprivrede ističu da se podrška stočarskoj proizvodnji ogleda kroz povećanje podsticaja za proizvodnju u ovoj godini.

"Premija za priplodnu stoku povećana je za 47 posto, i to za priplodne krmače 86 posto, a za priplodne junice 79 posto. Premija za proizvodnju mesa u prosjeku povećana za 36 posto, a najveće povećanje podsticaja ostvareno je za utovljene svinje i iznosi 88 posto. Premija za utovljenu junad je povećana 25 posto, a za proizvodnju konzumne ribe 21 posto", zaključili su u resornom ministarstvu i dodali da povećanje podsticaja u živinarstvu ide do 140 posto.