Nakon povlačenja vode odmah izvršiti "pranje" i totalnu dezinfekciju štale

Izlijevanjem rijeka iz korita ili nastankom bujica nerijetko su prvi na udaru poplava poljoprivredna zemljišta, imanja, poljoprivredni objekti, mehanizacija i stoka. Štete koje nastaju, mogu ostaviti dugoročne poslijedice, pa čak i zaustaviti cjelokupnu proizvodnju.

Biološki karakter poljoprivredne proizvodnje zahtjeva visok stepen higijene u pripremi, proizvodnji, ali i poslije finalnog proizvoda, a poplava je jedan od najgorih uzročnika narušavanja svih higijenskih barijera i standarda u proizvodnji. Stoga je neophodno adekvatno, brzo i efikasno djelovati u slučaju da dođe do plavljenja objekata za smještaj stoke ili druge opreme i mehanizacije na imanju.

Preventivne mjere

Bolje spriječiti nego liječiti, niz je preventivnih mjera koje bi svaki farmer trebao da poduzme u momentu najave i predviđanja da bi moglo doći do plavljenja određenih površina  i potencijalne opasnosti za vlastito poljoprivredno imanje. U takvim slučajevima nema mjesta za kalkulaciju, hoće li nivo vode obližnjih rijeka rasti, da li će doći do nepredviđenih bujica, hoće li nasip izdržati i slično.

Prvi korak je izmještanje stoke na sigurno, premještanje u unaprijed ograđene torove na višim uzvišenjima gdje nema opasnosti od plavljenja ili čak transportovanja u susjedna naselja, mjesta ili sela. Osigurati dovoljan broj vreća sa pijeskom, posloženih u pravcu mogućeg plavljenja i dolaska vode, mehanizacijom napraviti kanale za eventualno "skretanje" odnosno preusmjeravanje vode ili bujice u drugom pravcu i obavezno isključiti sve dovode električne energije na imanje. Kao i stoku tako i mehanizaciju i ostatke hrane u vrećama izmjestiti na sigurno područje. Posebnu pažnju posvetiti tzv. stacionarnoj opremi, ono što fizički nije moguče i ne tako jednostavno premjestiti, npr: sisteme ishrane u peradarniku pojilice i hranilice podignuti sa poda, mljekarsku opremu, muzilice također ostaviti na više spratove, i obavezno laktofrize napuniti vodom i zatvoriti. U momentima nadolaženja vode i plavljenja ostaviti sve otvore i vrata u objektu, štali, farmi otvorenim.

Šta raditi nakon poplave

U slučajevima kada nažalost svi odbrambeni mehanizmi zakažu ili se desi propoust u prevenciji ili čak kada je poplava toliko izražena i desi se plavljenje štalskih objekata, mehanizacije i opreme potrebno je djelovati jako brzo i efikasno. Kada se voda upotpunosti povuče i nema opasnosti za ponovnim nadolaženjem, prvi korak je mehanički ili ručno ukloniti sav mulj, blato i ostatke koje je poplava za sobom ostavila.

Često bujice "nanesu" velike količine raznog materijala, smeća, predmeta, opasnih materija, stoga prije bilo kakvih aktivnosti čišćenja nabaviti adekvatnu zaštitnu opremu, jednokratne mantile, masku za disanje, čizme i rukavice, a obavezno i vreće u koje će se odložiti eventualno smeće i sve ono što je voda donijela. Ne lagerovati izneseni mulj i blato na imanju zbog vrlo velike vjerovatnoće prisustva iznadgraničnih vrijednosti teških metala. Takve mini deponije ukoliko ne zbrinjava komunalno preduzeće najbolje je vratiti u riječno korito. Detaljno pregledati svaki dio štale, i izbaciti apsolutno sve van ono što je voda donijela.

Nakon mehaničkog uklanjanja blata, koristiti vodu iz cisterni ili bunara i šmrk pod pritiskom, te detaljno isprati objekat, opremu i poljoprivrednu mehanizaciju. Tokom čišćenja ostaviti sva vrata, sve otvore, klapne i prozore otvorenim kako bi se objekat što prije isušio i provjetrio.

Obavezna dezinfekcija

Najbolje bi bilo očišćeni i saprani objekat ostaviti dva do tri dana na propuhu, kako bi se dobro izvjetrio i isušio, što je preduslov da bi se otpočelo sa neophodnom dezinfekcijom. Još jednom pregledati objekat i opremu, provjeriti podove, zidove, pločice, popuniti rupe i nastale eventualne pukotine, te popraviti nastala oštečenja. Obzirom da je objekat, štala prilikom isušivanja otvorena konstantno, prije aktivnosti oko dezinfekcije, a naročito u prostoru skladištenja hrane provjeriti ima li glodara ili drugih nametnika u štali i ostalim prostorijama.

Široka je paleta sintetičkih komercijalnih dezinficijusa danas, bilo koje sredstvo da se koristi obavezno pročitati uputstvo i koristiti koncentracije rastvora koje su istim i propisane. Također jako efikasno i učinkovito je koristiti, ako ima dostupno, stare metode dezinfekcije sa gašenim krečom ili krečnim mlijekom. Nakon dezinfekcije ponovo ostaviti objekat dan do dva na propuhu i izvjetravanju. Kada su sve te radnje završene poželjno je i preporučljivo ponovo okrečiti zidove štale, koristiti nove dezbarijere, i obavezno hlorisati vodu koja se koristi za napajanje stoke.

Tek poslije svih ovih radnji stoku vratiti u štale, na farmu ili objekte koji se koriste za uzgoj i smještaj.