Evropska unija je nakon 20 godina pregovora, potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini sa MERCOSUR-om (blok južnoameričkih država), vrijedan stotine miliona eura. Što to može značiti za BiH stočare i poljoprivredne proizvođače?
Kao da nije dovoljna borba bh stočara sa dosadašnjim uvozom govedine i svinjetine, često po dampinškim cijenama, sada bi na naše tržište moga masovno stići smrznuta govedina i svinjetina iz Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja.
Ni kilogram svinjetine nije izvezen iz BiH u 2018. - zato uvoz cvjeta
Naime, Evropska unija je nakon 20 godina pregovora, potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini sa MERCOSUR-om (blok južnoameričkih država), vrijedan stotine miliona eura, navode Nezavisne.
Tim je povodom Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske u otvorenom pismu podsjetio da BiH ima potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini sa EU, te da, kako navode, u BiH ulazi sve i svašta kada su u pitanju proizvodi poljoprivrednog porijekla, i to bez ograničenja.
"To nam je u prethodnoj deceniji stvaralo ogromne probleme u poljoprivredi. Ako krene uvoz poljoprivrednih proizvoda iz zemalja Južne Amerike u EU, koji su izuzetno visoko subvencionisani i izvozno dodatno podstaknuti, a riječ je o smrznutom svinjskom i goveđem mesu, bobičastom voću, pšenici, šećeru, soji, itd., možete li zamisliti šta će biti s našom proizvodnjom?", naveli su iz ovog saveza.
Prema sporazumu, zemlje MERCOSUR-a u mogućnosti su plasirati čak 99.000 tona govedine na evropsko tržište po carini od tek sedam i po odsto, ali i uz druge pogodnosti.
Poljoprivrednici se boje da će kod nas završiti sve ono što po kvalitetu ne bude odgovaralo probirljivom EU tržištu.
U Savezu naglašavaju kako naši proizvođači ne mogu konkurisati tim proizvodima. Jedina utjeha u ovoj situaciji je ta što je potrebno da sve zemlje članice EU ratifikuju ovaj sporazum, a otpor već postoji, i to među francuskim farmerima.
Francuska, zemlja s jednim od najvećih tržišta u EU, ne žuri s ratifikacijom ovog sporazuma. Ondje su se seljaci već izjasnili da im se ovakav razvoj situacije ne sviđa.
Borci za zaštitu potrošača ističu da postoji rješenje, a to znači - čitanje deklaracija. Ako na uvoznim proizvodima bude naznačeno porijeklo, kupci bi se, uprkos većoj cijeni, mogli opredjeljivati za domaće.
Dobro znam što će biti u mojim vrećicama kada pođem u goste ovih dana
"Građani se u anketama uglavnom izjašnjavaju da su spremni platiti i nešto višu cijenu za domaći proizvod, nego recimo onaj koji je došao iz južnoameričkih zemalja. Nama kao potrošačima je veoma bitno da se označi proizvod koji je došao iz uvoza. Mislim da je potrošačima potpuno jasno da je domaći proizvod bolji", rekla je Gordana Bulić , predsjednica Udruženja potrošača "Klub potrošača" TK Tuzla.
Izvori
Tagovi
Autorica